Biljke koje su preživele ledeni talas su oštećene, pod stresom i da bi se oporavile zahtevaju dodatnu negu.
Posle mraza i snega koji je zadesio naše krajeve, osetljive biljke će propasti, mnoge će pretrpeti oštećenja i biti pod stresom od dejstva negativne temperature. Kako bi se biljke što pre i što bolje oporavile, potrebna im je pomoć. Pre bilo kakve aktivnosti, potrebno je znati kakve štete izazivaju mraz i niske temperature u biljnom tkivu.
U ćelijama dolazi do postepenog stvaranja kristalića leda. Najveći problem nastaje kada nakon naglog zahlađenja nastupe dani sa mnogo većim temperaturama i kristalići leda nemaju vreme da se polako otope. Dolazi do brzog zagrevanja i kidanja ćelijske opne, što dovodi do propadanja ćelija.
Posle ledenog talasa potrebno je izvršiti pregled biljaka i utvrditi stvarni obim štete. Mnoge biljke, prvenstveno biljke koje rano kreću u vegetaciju, cvetanje i plodonošenje, pretrpeće oštećenja, lomljenje mladara, izmrzavanje listova, cvetova, mladih plodova. Za sve biljke je važno da su stablo i pupoljci, koji obezbeđuju dalji rast, neoštećeni. To važi i za jednogodišnje i višegodišnje biljke.
Na oštećenja su naročito osetljive biljke u fazi klijanja, nicanja, cvetanja, zametanja plodova. Biljne vrste, sorte, koje su u ovim fazama, najviše će da nastradaju zbog niskih temperatura. Za biljke bi bilo najbolje da do otopljenja dođe postepeno i se se kristalići leda unutar biljnih ćelija tope polako. Na ovaj način neće doći do propadanja ćelija.
Kako bi se biljkama obezbedio oporavak i što manji stres u oporavku od niskih temperatura, možemo delovati na nekoliko načina:
Najveće štete će pretrpeti proizvođači koji imaju monokulturne zasade, a takvih je najviše. Neki su požurili i posejali ili posadili biljke veoma rano. To se najviše odnosi na povrtare.
Tretiranje vodom je jedan od načina koji se koristi i u periodu dejstva negativne temperature. Za primenu vode potrebna je upotreba posebnih aparata, finih rasprskivača i atomizera, koji stvaraju finu maglu i na taj način se obezbeđuje stvaranje sloja leda oko cvetova ili mladih plodova, koji na taj način budu zaštićeni. Kada se voda koristi za zaštitu, biljke se tretiraju u ranim jutarnjim satima, dok se sunce još nije pojavilo i nije došlo do topljena kristalića leda u biljnim ćelijama.
Biljke se umesto tretiranja vodom mogu prekriti kartonom, agrotekstilom, papirom ili nekim drugim materijalom. U senci će doći do sporijeg topljenja kristalića leda, što će rezultirati i manjim štetama.
Na tržištu se nalaze brojni mikrobiološki preparati, koji svojim formulacijama doprinose bržem oporavku biljaka nakon pretrpljenog stresa. Ova sredstva su u stanju da stimulišu prirodne fiziološke procese, koji se odigravaju u biljci. Tretiranjem biljaka ovim sredstvima podiže se njihov imunitet.
Dodatnim đubrenjem, u malim dozama, dajemo biljkama hranu, koja će im poslužiti za brži oporavak. Za ovakve tretmane najbolja su folijarna đubriva.
Krompiru, koji je nikao, odgovaraće dodatno đubrenje malom dozom azotnog đubriva, kako bi se nadzemni deo obnovio iz pupoljaka, koji su bili pod zemljom i koji nisu oštećeni. Oko višegodišnjih stabala dodati manje količine komposta.
Mnogi od nas će za oporavak koristiti preparate koje sami pravimo od biljka i drugih materija iz prirode kao što su: đubrivo od koprive, đubriva od mešavine trava (kopriva, gavez, slez, maslačak ili drugi izbor biljaka), kompostni čaj, peparati od belog luka, od ljuske crvenog luka. Možemo koristiti sve što deluje na povećanje imuniteta biljke, ishranjuje biljku i što će dovesti do bržeg oporavka biljke.
Foto: Đorđe Dokmanović
Autorka