Vanjini sapuni ne sadrže veštačke boje i mirise, u njih ne dodaje konzervans i pravi ih bez kuvanja. Na taj način, sapun zadržava sva lekovita svojstva sirovina koje se dodaju u njih. Otkrila nam je i recept
Kada se spoje znanje i kreativnost, kao što to radi Vanja Ratković, diplomirani biolog iz Valjeva, nastaju domaći, potpuno prirodni ručno pravljeni sapuni. Od maslinovog i kokosovog ulja, uz dodatak lekovitog bilja i voćnih kaša, pravi jedinstvene proizvode.
Ono na šta je posebno ponosna je činjenica da njeni sapuni ne sadrže veštačke boje i mirise, u njih ne dodaje konzervans i pravi ih bez kuvanja. Na taj način, zadržava sva lekovita svojstva sirovina koje se dodaju u njih.
Ako želite da napravite domaći sapun od maslinovog i kokosovog ulja uz dodatak aloje, preporučuje jednostavan proces koji se može obavljati u kućnim uslovima.
"Prvo se opere četiri do pet listova aloje i onda se drže u vodi da izađu štetne komponente. List se potom očisti i u jednu posudu odvoji samo sloj želatinastog gela. Bude otprilike oko 75 ml gela i onda se doda još toliko vode", objašnjava nam proceduru, dodajući da se zatim sve izmiksa.
"Zatim se stavi u zamrzivač da se zaledi kako se pri dodatku baze ne bi uništile hranljive materije iz aloje."
Za proces saponifikacije "odgovoran“"je 40% natrijum-hidroksid, koji se dodaje u aloju.
"Kada se soda doda u rastvor aloje, oslobađa se toplota i tada treba biti veoma oprezan, jer je to koncentrovan rastvor i može da ošteti kožu", savetuje naša sagovornica.
Koristi isključivo maslinovo i kokosovo ulje, ali ne i palmino za koje kaže da je jeftinija varijanta.
"Mnogo bolji efekat na kožu imaju maslina i kokos. Koristim isključivo organsko maslinovo ulje, kao i kokosovo koje je u čvrstom stanju i pre korišćenja ga treba staviti u vodeno kupatilo gde je temperatura oko 60 stepeni. Kada se otopi, onda se 150 ml doda u maslinovo ulje."
Nakon što su se dva ulja sjedinila, dodaje se natrijum-hidroksid koji će celu smesu pretvoriti u sapun.
"Smesu mešamo štapnim mikserom dok se ne dobije konzistencija koja liči na puding", slikovito objašnjava i dodaje da se zatim dobijena masa razliva u kalupe.
"Treba da stoji 24 sata, a potom se suši mesec dana."
U ovako dobijen sapun ne dodaje boje. Tamo gde ih ima, one su prirodne mineralne koje su potpuno bezbedne za kožu.
"Mogu se dodati esencijalna ulja, ali u ovaj sapun koji smo sada napravili ne dodajem, već će on imati blagi miris aloje. Dobar je za hidrataciju suve kože."
Često se postavlja pitanje cene i zašto su prirodni sapuni skuplji od onih fabrički pravljenih.
"Velika je razlika u trajanju sapuna. Za razliku od fabričkih koji traju oko 15 dana, ovaj može da vam traje i do mesec i po ako se umivate i tuširate sa njim. A kvalitet je neuporediv.“
Vraćamo se na proces pravljenja. Kada se smesa razlije u kalupe, temperatura je oko 40 stepeni, onda se pokrije papirom i umota u ćebe.
"Što duže sapun bude zadržavao toplotu, bolje će se stegnuti, brži je proces saponifikacije. Posle 24 sata vadi se iz kalupa i ređa na policu. Da bi se koristio, treba da 'odleži' četiri nedelje."
Jedna od kombinacija mogu biti mleko i kurkuma koju Vanja preporučuje za starije osobe - protiv bora i pigmentnih fleka. Mogu se dodavati i lavanda, med, kozje mleko, đumbir, sok od pomorandže...
"Lavanda je dobra jer nas uvodi u miran san, latice ruže su takođe dobre, med i mleko daju dobar ten. Kombinacija med i đumbir je za sapune koji se koriste za otklanjanje bubuljica i akni", pojašnjava nam ona.
Dalje, kaže, kantarionovo ulje se može kombinovati i dobro je za otklanjanje ožiljaka.
"Malina i med je najlepši sapun i asocira na naš valjevski kraj, dobar je za podočnjake i uklanjanje malih kapilara. U dvorištu gajim kivi i sapun u koji se on dodaje je dobar za piling", kaže za kraj i napominje da je i izbor dodataka veliki, ali da se mora znati koji je za šta dobar i na koji način se koristi.
Foto prilog
Tagovi
Autorka