• Korišćenje stajnjaka
  • 08.06.2019. 08:00

Racionalna upotreba stajnjaka u organskoj proizvodnji vodi ka uspehu

Stajnjak je u organskoj proizvodnji vrlo često jedino ili jedno od nekoliko đubriva koje se intenzivno koristi. To opravdava njegova povoljna ekonomska vrednost, ali i vrednost za proizvodnju koji isti ima.

Foto: Depositphotos/thefutureis
  • 334
  • 75
  • 0

Proizvodnja zdravstveno ispravnih biljaka imeprativ je organske proizvodnje. U tom procesu kontrolisanje i racionalno korišćenje svih potrebnih inputa je obavezno. Primena stajnjaka pri tome je nezamenjiva budući da je ovaj oblik đubriva vrlo često jedini ili najveći izvor hranljivih materija za biljku. Stoga, njegova upotreba mora da bude racionalna i izbabalansirana.

Sakupljanje i čuvanje stajnjaka

Količina hranljivih elemenata i količina organske materije u stanjaku na prvom mestu zavisi od načina njegovog čuvanja i vremena njegovog apliciranja na parcelu. Smanjenje sadržaja hraniva u sirovom ili kompostiranom stajnjaku smanjuje se nepravilnim načinom čuvanja istoga. Prilikom lagerovanja stajnjaka u organskoj proizvodnji obavezno je njegovo držanje u betonskim nepropusnim bazenima kako bi se sprečilo oticanje ocednih voda u životnu sredinu.

Lagerovani stanjak potrebno je odmah nakon izuzimanja sa mesta na kom se čuva i njegovog rasturanja po površini i zaorati. Najveći gubici hranljivih materija u stajnjaku pronađeni su na parcelama u područjim oblinih padavima gde dolazi do ispiranja korisnih materija. Preporuka je stajnjak odmah zaorati u oranični sloj kako bi imao sloj zemljišta kao štit preko kog će se onemogućiti njegovo ispiranje. 

Lagerovani stanjak potrebno je odmah nakon izuzimanja sa mesta na kom se čuva i njegovog rasturanja po površini i zaorati.

Kod čuvanja stajnjaka vrlo bitno je znati pravilno manipulisati sa stajskom masom. U pravilu stajska masa treba da bude visine od 1,5 do 2 metra kako bi se onemogućila brza fermentacija i veliki gubici hranljivih materija.

Kako sejati i negovati povrće u organskom uzgoju?

Stajnjak nije poželjno ostavljati lagerovan na parceli na kojoj će se aplicirati duži vremenski period. Naprotiv, potrebno ga je odmah zaorati sa zemljišnim slojem. Ukoliko to nije moguće, može se izvršiti njegovo malčiranje sa žetvenim ostacima nakon što se rasturi na zemljištu što će sprečiti nepotrebno ispiranje korisnih materija iz stajnjaka.

Sprečiti kontaminaciju proizvoda stajnjakom

Stajnjak je osnovni hranljivi element i zemljišta i biljaka sa jedne strane dok sa druge strane može biti izvor zagađenja proizvoda i životne sredine. S time u vezi, potrebno je stajnjak primenjivati najmanje 60 dana pre žetve kako bi se sprečila kontaminacija povrća.

Pored toga, potrebno je izbegavati upotrebljavati i koristiti stajnjak tokom aktivne vegetacije biljaka. Ne korisiti stajnjak svinja, mačaka i pasa u proizvodnji jer se mnoga njihova obolenja mogu preneti i na čoveka. Pored navedenog, voće i povrće potrebno je pre upotrebe dobro oprati.

Ne korisiti stajnjak svinja, mačaka i pasa u proizvodnji jer se mnoga njihova obolenja mogu preneti i na čoveka.

Nepravilno rukovanje stanjakom može dovesti do kontaminacije svežih proizvoda. Dospevanje stajnjaka u zemljište za posledicu ima oslobađanje mnogih hemijskih jedinjenja. Ista mogu usvojiti biljke i na kraju može doći do promene ukusa i mirisa povrća, a u najgorem slučaju i do njegove kontaminacije. Stoga, potrebno je stajnjak aplicirati dosta ranije pre sadnje proizvoda, a po mogućnosti, najbolje, u jesen, kako bi se materije razgradile.

Izbalansirano korišćenje stajnjaka

Upotreba stanjaka u organskoj proizvodnji zasniva se na principima izbalansirane upotrebe kako bi njegova upotreba ostavljala što više pozitivnih efekata, a minimizirala negativne učinke. Shodno tome, stanjak sadrži dosta fosfora i kalijuma, pa njegovo prekomerno doziranje može dovesti do ožegotina na korenu, smanjiti tolerantnost na štetočine i patogene, ali i skratiti period čuvanja stanjaka.

Prekomerna količina hraniva može blokirati usvajanje ostalih hraniva od strane biljke iako ih u zemljištu ima dovoljno. Višak fosfata onemogućava usvajanje bakra i cinka, a višak kalijuma smanjuje usvajanje bora, mangana i magnezijuma. Pored toga, tokom razlaganja stajnjaka oslobađaju se brojne organske kiseline pa dolazi do zakišeljavanja zemljišta. Za posledicu dolazi do nemogućnosti usvajanja kalcijuma, a nakon toga i do deformiteta plodova i nedovoljnog sazrevanja.

Sa druge strane, preterano doziranje stajnjaka za posledicu ima stvaranje suviška azota u zemljištu. Konačna posledica toga je vegetativni rast biljaka koje ne prati adekvatan razvoj plodova. Stoga, izbalansirana upotreba stanjaka od izuzetne je važnosti.

Karakteristike i prednosti stajnjaka

Vrlo važno je poznavati i stepen iskorišćavanja stajnjaka budući da stanjak za razliku od mineralnih đubriva karakteriše produženo delovanje. Naime, iako se kalijum u proseku u prvoj godini u potpunosti iskoristi, iskorišćavanje azota je na prosečno 50%, dok je iskorišćavanje fosfora još manje.

Pored navedenog, važno je koristiti zgoreli (fermentisani) stajnjak jer on ima najbolji odnos hranljivih materija i organske materije, a pored toga najmanje će negativne efekte ostaviti po biljku i zemljište budući da je u organskoj proizvodnji zabranjeno koristiti komercijalne insekticide na bazi različitih hemijskih aktivnih materija.  Najmanji vremenski period potreban za zgorevanje stajnjaka je pet do šest meseci, mada je u nekim uslovima (visoka vlažnost, veika hladnoća), on nešto duži pa doseže čak i do godinu dana i više.
 


Tagovi

Organska proizvodnja Stajnjak Izblansirano korišćenje Pravilno čuvanje Pravilna upotreba Kada stajnjak Jesen Zagađenje Zaoravanje


Autor

Admir Hodžić

Admir Hodžić

Magistar agronomije, sa orijentacijom na ruralni razvoj, inovacije i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Istražuje, analizira i deli zanimljive agro teme.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi