Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zrno eko imanje
  • 13.11.2022. 10:00

Šest redova šargarepe na gredici širine 75 cm? Moguće je, kaže najbolji eko proizvođač Evrope

David Pejić sa svojim timom uveo je nove uzgojne sisteme u proizvodnji povrća bez kopanja, osmislili su posebne alate, unapredio je delatnosti kompanije "Bio-zrno d.o.o.", otvorio jedini ekološko sertifikovani restoran u Hrvatskoj.

Foto: Vesna Mijat
  • 532
  • 51
  • 0

Između 200 prijavljenih poljoprivrednika organske proizvodnje iz 26 država, David Pejić iz Hrvatske ovogodišnji je pobednik EU Organic Awards. David vodi Bio-zrno d.o.o. čije temelje su postavili još njegovi roditelji. Firma ima četiri proizvodna pogona: primarnu poljoprivrednu proizvodnju povrća i žitarica, preradu, pekarstvo, kao i prvi i jedini ekološko sertifikovani restoran u Hrvatskoj - Zrno bio bistro.

"Ovi nam pogoni omogućavaju kontrolu od početka do kraja. Od njive do trpeze. Evo primera, uzgajamo soju u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, onda je prerađujemo u tofu, i na kraju taj tofu koristimo u izradi naših sendviča koje poslužujemo u našem bistrou", otkriva dodajući da time imaju zatvoren proizvodni ciklus i potpunu kontrolu nad proizvodom. Koncept Zrna je, naglašava, oduvek bio sveobuhvatan zatvoren proizvodni proces.

Cvekla na organskom imanju 

Na 22 ha poljoprivrednih površina proizvode 60-ak kultura od kojih se većina prerađuje. Nude oko 20 gotovih prerađevina od prirodno fermentisane zimnice, začinskih mešavina, pa do pasiranog paradajza. Razvili su i 52 pekarska proizvoda, hlebove od kiselog testa, sendviče, te razne poslastice i peciva. Sve proizvode plasiraju ekskluzivno u lancu trgovina bio&bio, te u vlastitom restoranu koji na meniju nudi oko 30 različitih jela. Sveukupno u svojoj ponudi barataju sa preko 150 sertifikovanih organskih proizvoda.

Nagrada za poljoprivredu bez motike (no-dig)

Prestižnu evropsku nagradu dobio je ponajviše zbog najvećeg bio-intenzivnog no-dig vrta u ovom delu Evrope.

"Bio-intenzivna poljoprivreda je princip uzgoja već raširen u razvijenim državama od SAD-u i Kanade, pa do Nemačke i Francuske. Bazira se na gustom sklopu uzgoja na gredicama širine 75 cm“, pojašnjava. 

David koristi princip uzgoja direktno na nanesenom sloju komposta. Njime se ne uništava zemljina kora, ne otvara se "rana" na zemljinoj površini i ne šteti prirodnom mikrobiomu zemljišta.

"Bio-intenzivni vrt je počeo 2018. godine i iskustvo je odlično. Nema mašinske obrade, to znači da sa uzgojem na gredicama krećemo 15 marta jer ne treba da čekamo da se zemlja osuši, sečka na stazama upije svu vlagu, a kompost je suv i pošto krećemo rano u sezoni možemo ugurati više sukcesija. Unutar ovog sistema, mi koristimo metodu sa kompostom. Ta metoda je tek nedavno i dobila ime DCM Deep Compost Mulch", objašnjava. 

Staze među gredicama su prekrivene drvenom sečkom koja zadržava vlagu i u kojoj obitavaju gliste, a same gredice prekrivaju se kompostom prve klase koji se svake sezone nadopunjuje. Neproizvodne gredice prekrivaju se tkaninom jer se tako prevenira erozija, sprečava rast korova i čuva vlaga.

"Na ovaj način možete uzgojiti jako puno toga na jako malim površinama i mladi u razvijenim zemljama gde je zemlja jako skupa, kupuju male parcele i sade vlastite povrtnjake spomenutom metodom. Pa evo, mi imamo šest redova šargarepe na gredici širine 75 cm“, napominje David. 

Gusti zasad šargarepe na kompostu 

Inače je šargarepu u organskom uzgoju jako teško uzgojiti jer joj treba do dve nedelje da nikne i korovi je preteknu rastom.

"Čak smo pokušavali i sa metodom spaljivanja gde spaljujete uzgojnu površinu nakon setve, a pre klijanja. Ali, ustanovili smo da nam je najbolje šargarepu sejati direktno u kompost. Tada nema pritiska korova, a kompost svojom propusnošću poboljšava strukturu zemljišta pogodnu za rast korenastog povrća", otkriva dalje navodeći da je bio-intenzivno termin koji označava veličinu gredice, princip uzgoja, gustoću i dizajn zasada. U njemu preovladava ručni rad.

U organskoj proizvodnji nema brzih rešenja

U organskoj bio-intenzivnoj poljoprivredi kakvu praktikuju na Zrnu, planovi se rade daleko unapred.

"Naš naglasak je na planiranju jer u organskom uzgoju, nema brzih i jednostavnih rešenja. Mi računamo na pritisak štetočina, ali uvek imamo spreman plan B", kazuje. 

Za štetočine osim što postavljaju protu-insektne mreže, sprovode sukcesivnu sadnju nekoliko ciklusa iste kulture, te se strogo drže plodoreda.

"Evo, ove godine smo kupus sadili u pet navrata, od kojih su prvi bili pogođeni napadom buhača, ali već 4. i 5. zasad nisu bili ugroženi", navodi primer. 

Za ostalo je najbitnije planiranje i plodored, odnosno rotacija kultura. Osim velikog bio-intenzivnog zasada, neko povrće uzgajaju i na standardni mehanizovani način, ali uvek organski. Dve velike akumulacije spasile su ovoletnju sezonu na Zrnu, a električni pastir štiti zasade od jelena, srndaća i divljih svinja.

"Koristimo petogodišnju rotaciju kultura pir, kukuruz, soja, tikve i mešoviti zasad povrća na foliji na tim mehanizovanim parcelama. Sve te parcele između imaju ili postrni usev ili zeleno đubrenje - tako da smo dosta fokusirani na zdravlje zemljišta", pojašnjava. 

Ukupno, Zrno zapošljava 40 ljudi, na imanju radi 30, a ostatak u zagrebačkom bistrou. Među zaposlenima deluju i stručnjaci u svojim profesijama kao agronomi i prehrambeni tehnolozi. David je zadužen za razvoj novih tehnologija, osmišljavanje smera u kojem kompanija ide dalje, digitalizaciju i edukacijske aktivnosti.

Kiselo testo staro 15 godina

Organsko, lokalno, vegansko krilatice su Zrno proizvoda. Ovde većinu povrća prirodno fermentišu, te začinjavaju prirodnim aromama i zaslađivačima (agavin sirup, ječmeni slad, javorov sirup i slično). Tu su blagi i ljuti ajvar, ukišeljena cvekla sa renom, fermentisane čičoke, ukiseljeni mini klipići kukuruza, pasirana San Marzano paradajza. Zrneta je sveža začinska mešavina korenastog povrća od šargarepe, paškanata, peršuna, celera, belog luka i kurkume. David naglašava da je fermentisano kiselo zelje ipak njihov favorit.

Fermentisani proizvodi 

"Od naših pekarskih proizvoda "ciabatta", "kayu", piraž, tahini sa sezamom, svi su rađeni od kiselog testa bez aditiva i konzervansa. Naše kiselo testo je sad već staro 15 godina. Posebnost je prvi i jedini ekološki bezglutenski hleb od kiselog testa jer na tržištu bezglutenski hlebovi često imaju jaja i različite aditive. Imamo i scone peciva, slatku varijantu sa grožđicama, ili slanu sa dimljenim tofuom i orasima“, nabraja. U pripremi imaju i savijaču od batata, ali ona još nije izbačena na tržište.

Dodatno, iz hobija za restoran uzgajaju šitake.

"Šitake gljive su poznati sastojak makrobiotičke ishrane koja je bliska našim kupcima, imaju određenog funkcionalnog kvaliteta i blagodati za organizam. Kako imamo deo šume, zasadili smo micelijum gljiva u hrastove oblice. Rod plasiramo u našim jelima u ekološkom bistrou", priča nam najbolji ekološki poljoprivrednik Evrope. 

Agro-inovatori i luda laboratorija

Kompanija Bio-zrno neguje tradiciju, ali istovremeno razvijajući nove pristupe i tehnologije u proizvodnji hrane. Svesni su da se moraju razvijati brže od okoline. Planovi su izgradnja novih proizvodnih objekata na imanju, ugradnja dodatnih solarnih panela, kontinuirani razvoj novih proizvoda. Ove godine automatizovali su navodnjavanje novim programatorima, a sledeće postavljaju novi plastenik.  

Poseban francuski traktor "Terrateck Culti'track", pomalo sličan vozilu za na Mesec, odlično im služi.

"On omogućuje operateru da vidi šta radi jer ima trbušno kopčanje raznih priključaka poput hidrauličnih četki koje koristimo za čišćenje korova uz foliju na standardnom organskom zasadu", nastavlja David. 

Francuski traktor 

Sistem bio-intenzivnog vrta je trend, i u svetu je razvijeno jako puno specifičnih rešenja i alata. Na Zrnu su sami izradili kolica koja su širine da taman prođu kroz gredice. Tu su i aluminijske grabulje širine tačno 75 cm koje poravnavaju kompost na gredici, te opružena drljača iste širine koja služi kao češalj za kultivaciju.

Koriste i posebnu rezalicu za rukolu sa bušilicom kao pogonskim sredstvom, te korejsku Jang sejačicu koja je kompleksna kao i one koje vuče traktor, a široka je kao pola gredice i u dva prolaza moguće je njome posejati 10 redova rikole. I u praonici povrća uveli su inovativna rešenja za pranje salate i lisnatog povrća.

Do 2030. godine Evropa planira da ima 25 odsto poljoprivrednih površina pod organskim uzgojem.


Tagovi

Bio-zrno David Pejić Eko-imanje Biointenzivni vrt No-dig No-till Bezglutenski kruh Organska poljoprivreda


Autorka

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci. Iza sebe ima bezbroj različitih poslova, a još je toliko drugih interesuje. Gaji koke i koze. Ima plastenik s povrćem, košnice i voćnjak. Ne želi da oda koliko ima godina. Njen moto glasi: “Jedini neuspeh u životu je ne pokušati!”

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.