Broj dozvoljenih sredstava u organskoj proizvodnji nije veliki, a on nije veliki ni u drugim zemljama, jer registracija jednog zna da traje nekad i više godina, a procedura je skupa.
Transformacija prehrambenih sistema je proces u kome svi zajedno učestvujemo, te je zbog toga neophodna dobra komunikacija na svim nivoima. Poljoprivreda je pod ogromnim pritiskom jer se rastuće stanovništvo treba prehraniti. Međutim, velike količine se mogu proizvesti, ali je veći problem proizvesti je na održiv način kroz očuvanje biodiverziteta, istakao je koordinator FAO nacionalnog programa Aleksandar Mentov stavljajući fokus na čitavu konferenciju u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, FAO i Serbia organica-e.
"Organska proizvodnja je upravo pravi put u očuvanju biodiverziteta. Ta priroda nama čuva takozvanu 'banku gena', koju možemo da iskoristimo za naše potrebe kasnije, ali ne treba sebe da stavljamo u centar, jer već sada nas mnogo košta to ugrozili biodiverzitet", napomenula je profesorka sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta dr Snežana Oljača.
Posebnu važnost na ovom seminaru istakao je konsultant za održivi razvoj dr Huan Pablo Šurano da ne samo da tražimo da nadogradimo proizvodnju da bismo izvozili proizvode koji su kvalitetni već i da povežemo taj izvoz sa suverenitetom proizvodnje hrane. U tom smislu je spomenuo biodistrikte - geografsko područje na kojem poljoprivredni proizvođači, građani, turistički pružaoci usluga, udruženja i organi lokalne samouprave sklapaju sporazum o održivom upravljanju lokalnim resursima, zasnovanim na organskim principima i praksi.
"Biodistrikti su tu da se povežemo sa lokalnim sistemima, jer to je ono što je bitno za organsku proizvodnju", rekao je Šurano, otkrivši podatak da je oko 8,5 odsto površine u EU pod organskom proizvodnjom, dok je taj procenat u Srbiji čak do osam puta manji.
Međutim, govorilo se i o sredstvima za zaštitu, kako od bolesti i štetočina nije ništa manje ugrožena i ova proizvodnja - baš naprotiv!
"Mi smo imali situaciju da smo 2020. godine ukinuli oko 270 sredstava za zaštitu bilja, čiji aktivne supstance više nisu bile aktuelne. Broj dozvoljenih sredstava u organskoj proizvodnji nije veliki kod nas, ali nije ni u drugim zemljama, jer registracija jednog zna da traje nekad i više godina i procedura je skupa. Kod nas ima oko pedesetak fungicida, nešto manje imamo insekticida", rekla je Lidija Ristić Matijević iz Uprave za zaštitu bilja, dodajući da na listi imamo supstance na bazi sirćeta, piva, hitozina, ulja suncokreta, luka i drugo, što može da se koristi u organskoj proizvodnji.
Ipak, najbolje je čuti reč od samih proizvođača koji se najviše nalaze na udaru, ne samo vremenskih prilika i zakonskih okvira već i potreba tržišta.
"Mi stvarno radimo puno, ali nedovoljno brzo, odnosno agrarna politika i sve mere koje se donose nekako kaskaju za sveopštim potrebama. Vidimo da dok se ne desi pritisak privatnog sektora, nema značajnih pomaka, a imali smo situaciju jako slabog trošenja IPARD sredstava", naveo je Andrija Pejović iz firme "Jelenac organik".
IPARD Mera 4 koja je posvećena zaštite životne sredine, klimi i organskoj proizvodnji organizovana je kroz operacije: plodored na obradivim površinama, operacije za oranice, voćnjake, vinograde i zastravnjivanje međurednog prostora, polinatorske trake i održivo upravljanje livada i pašnjaka. Kako smo saznali od Marine Vujović ispred Odeljenja za upravljanje IPARD programom iz Ministarstva poljoprivrede, najveće interesovanje vlada za plodored i oranice, voćnjake i vinograde i zatravljivanje.
Tagovi
Autorka
Partner
Novi Sad,
Srbija
e-mail: info@sajam.net
web: http://www.sajam.net