Pretraživanje tekstova
Od Nove godine za ekološku taksu građani će plaćati fiksnu naknadu u visini od 1.200 dinara godišnje, a firme od 5.000 do dva miliona dinara.
Od nove godine domaćinstva će, za naknadu ekološke takse umesto po kvadratu plaćati fiksno. Vlada Srbije donela je novu uredbu o naplati ekoloških taksa. Građani će plaćati 1.200 dinara godišnje, dok će firme biti dužne da izdvoje od 5.000 do dva miliona dinara, shodno veličini kompanije i količini zagađenja koje emituju.
Uredba koja se odnosi na preduzeća primenjivaće se od ovog meseca, dok će se od 1. januara naplaćivati fiksna taksa domaćinstvima koja se greju na čvrsta goriva. Svi ostali građani, umesto po kvadratu stana, od Nove godine eko-taksu plaćaće fiksno - 100 dinara mesečno.
Naknada firmama se računa prema emitovanju štetnih materija, odnosno količini azotnih oksida i sumpor-oksida koje se ispuštaju u vodu, vazduh ili zemlju. U uredbi je pojašnjeno da su utvrđene tri kategorije delatnosti, koje imaju veliki, srednji i mali negativan uticaj na životnu sredinu. U prvoj kategoriji su kompanije koje se bave rudarstvom, proizvodnjom hrane ili preradom drveta i tekstila. U srednjoj su uzgoj stoke i prerada voća i povrća, dok trećoj pripada trgovina na malo i veliko.
U Srbiji zagađen vazduh odnese više od 3.000 života godišnje
Podsećamo krajem oktobra kako su mediji izveštavali, vazduh u više gradova Srbije bio je "jako zagađen". Teško se disalo u delovima Beograda, Novog Sada, Užica, Valjeva, Pančeva, Subotice. Danas je vaduh u Beogradu, posredstvom sajta airivisual.com okarakterisan kao nezdrav za osetljive grupe.
Najzagađeniji vazduh udisali su Valjevci, gde je, kako se navodilo tokom vikenda na sajtu Er vižual, indeks zagađenosti bio 309. Konkretno to je značilo da je vazduh u Valjevu kvalifikovan kao "opasan" po zdravlje ljudi. Koncentracija PM-2,5 čestica je čak 259 mikrograma.
Šef kancelarije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Srbiju Marijan Ivanuša izjavio je da zbog posledica zagađenja vazduha u Srbiji godišnje umre 3.600 osoba.
Tagovi
Eko taksa Ekologija Zaštita životne sredine Zagađenje vazduha Vlada Srbije
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!