Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • agrarna politika
  • 16.03.2019. 19:00

Budućnost je na selu! Šta misli EU ?

Ruralna područja čine 44 do 80% svake zemlje Evropske unije i čine srce Evrope, ističu u Evropskoj komisiji čiji je cilj kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku osigurati vitalnost ruralnih područja.

Foto: Bigstockphoto/luckybusiness
  • 171
  • 6
  • 0

Budućnost je na selu zvuči kao utopija, posebno na našim prostorima sa kojih mladi masovno odlaze u zapadne zemlje, "trbuhom za kruhom", ostavljajući dedovinu da zarasta u korov. Pored toga, od mladih poljoprivredika često čujemo kako im se mnogi čude jer se poljoprivreda smatra kao delatnost za niži stalež društva. U našem društvu ima loš imidž, smatraju je neisplativom, uzaludnim i mučnim poslom. Ipak i dalje ima onih koji se vraćaju u rodni kraj i ulažu u svoju zemlju. 

Kako do finansijske podrške za male poljoprivrednike?

Često se pitam da li su ljudi svesni kako je puno toga što ih okružuje proisteklo iz truda i rada poljoprivrednika u širem smislu - počevši od hrane, preko odeće i obuće od prirodnih materijala, predmeta u domaćinstvu, materijala za uređenje doma do papira u bilo kom obliku. 

Zajednička poljoprivredna politika želi osigurati vitalnost ruralnih područja

U vreme kada nam ni 48 sati u danu ne bi bilo dovoljno da obavimo sve što bismo hteli i trebali, često poželimo pobeći daleko od kancelarija i svakodnevne žurbe - da nije ni blizu ni daleko. Oazu mira najčešće ćemo naći u nekom ruralnom području, na gazdinstvu koje se bavi seoskim turizmom i pruža sve ono što podseća na spokojne dane detinjstva provedenih kod bake i dede na selu. 

Svesna je ovoga i Evropska komisija koja budućom Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) želi osigurati vitalnost ruralnih područja, ojačati njene vrednosne lance i lokalne proizvodne mreže, pružiti podršku mladim poljoprivrednicima i ženama u poljoprivredi, očuvati i zaštititi prirodne resurse, ali i podsticati inovacije i digitalizaciju poljoprivrede

Kako ističu u evropskoj komisiji, ruralna područja čine 44 do 80% svake zemlje Evropske unije i čine srce Evrope. Zato se tri od devet budućih ciljeva ZPP-a fokusiraju na: 

  • zapošljavanje, rast, socijalno uključivanje i lokalni razvoj u ruralnim područjima, uključujući bio-ekonomiju i održivo šumarstvo,
  • privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje razvoja poslovanja u ruralnim područjima, 
  • jaču reakciju EU poljoprivrede na društvene zahteve vezane za hranu i zdravlje, uključujući bezbednu i održivu hranu kao i dobrobit životinja. 

Sve ove probleme u budućnosti trebala bi rešiti Zajednička poljoprivredna politika

Novi način rada u zavisnosti od lokalnih potreba

Znajući da nisu sva ruralna područja ista, a zavise od geografskih specifičnosti i klimatskih uslova pa onda i nemaju iste teritorijalne potrebe, kroz ZPP državama članicama, EU planira pružiti fleksibilnost i podršku za prilagođavanje lokalnim potrebama, sa što manje administracije. U EK tvrde kako će najmanje 5% ukupnog doprinosa Evropskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EAFRD) država članica biti rezervisano za lokalni razvoj, a u okviru programa LEADER. Još 30% ići će na mere koje se bave specifičnim ciljevima vezanim za životnu sredinu

Mladi poljoprivrednici i razvoj ruralnog poslovanja

Evropski poljoprivredni sektor karakteriše starenje poljoprivrednog stanovništva. U 2016. godini samo je 5,1% poljoprivrednika bilo 35 godina i mlađe dok je onih starijih od 55 godina bilo čak 58%, a starijih od 65 godina 33%. Zato buduća ZPP prepoznaje važnost privlačenja mladih muškaraca i žena u ovaj sektor, odnosno, olakšavanje razvoja poslovanja u ruralnim područjima. 

Kako će izgledati ZPP posle 2020?

Plan je da države članice odvoje najmanje 2% godišnjeg obračuna za direktna plaćanja za mlade poljoprivrednike. U porođenju sa današnjom ZPP koja izdvaja 70.000 evra za pružanje pomoći za mlade poljoprivrednike i početnike, maksimalna podrška iznosila bi 100.000 evra. Tu je i komplementarna potpora dohotku mladima koja će se isplaćivati godišnje, ali i Erasmus programi kao finansiranje transnacionalnih edukacija. 

Društvena pitanja i održiva poljoprivredna proizvodnja

Poslednjih nekoliko godina znatno su porasla društvena očekivanja za sigurnost i kvalitet hrane kao i za standarde zaštite životne sredine i dobrobiti životinja. ZPP želi pomoći poljoprivrednicima u predviđanju razvoja i prilagođavanju proizvodnje na temelju tržišnih signala i zahteva potrošača, a to se najviše odnosi na smanjenje upotrebe pesticida u biljnoj, kao i antibiotika u animalnoj proizvodnji, odnosno, sredstva će biti usmerena onim poljoprivrednicima koji će se pridržavati tih zahteva. 

Takođe, sve je traženija organski proizvedena hrana, proizvodi sa geografskim oznakama, domaći specijaliteti i inovativna hrana. ZPP će u sklopu svojih aktivnosti nastaviti podržavati i promovoisati takve proizvode i njihove vrednosti, ali i pomoći poljoprivrednicima da prilagode svoju proizvodnju u skladu sa zahtevima tržišta. Na taj način ti će se proizvodi učiniti atraktivnijim, a kroz modernizaciju i pojednostavljenje procesa registracije i jačanjem zaštite od zloupotrebe. To znači i smanjenje administrativnih opterećenja, povećanje komercijalne vrednosti proizvoda i pojednostavljenje marketinških i promotivnih procesa. 

Zdravlje životinja i biljaka

Kroz buduću ZPP nastoje se uskladiti propisi i standardi EU - za rešavanje pitanja zdravlja i dobrobiti životinja, ali i upotrebu pesticida, kako bi se sprečile zloupotrebe. Podsetimo se samo poslednjeg takvog slučaja kada je meso bolesnih krava iz Poljske završilo na tržištu više zemalja EU. 

Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda EU

Države članice moćiće osmisliti svoje strateške planove ZPP-a kako bi pomogle poljoprivrednicima u poboljšanju njihove praktične primene pravila EU-a o dobrobiti životinja. 

Poljoprivreda i prehrambeni otpad

Buduća ZPP ne zanemaruje ni problem hrane koja završi u otpadu. Naime, godišnje se u EU baci 88 miliona tona hrane što godišnje košta 143 milijarde evra. Bio - ekonomija koja koristi obnovljive biološke resurse, kako sa kopna tako i sa mora, ne samo da bi prozvela hranu nego i materijale i energiju čime se prehrambeni otpad može pretvoriti u poljoprivrednu aktivnost. Ova inicijativa može imati značajne ekonomske, ekološke i društvene koristi i pomoći državama članicama u ispunjavanju njihovih ciljeva u pogledu klimatskih promena

Kroz podršku i fleksibilnost predložene buduće Zajedničke poljoprivredne politike možemo sačuvati tradiciju i istovremeno olakšati poslovni razvoj. Možemo učiniti ruralna područja atraktivnijima za nove veštine, istovremeno podržavajući mlade i stare poljoprivrednike. Ujedno možemo ispuniti očekivanja građana, osiguravajući najviše standarde sigurnosti, kvaliteta i blagostanja, poručuju u Evropskoj komisiji. 


Tagovi

Zajednička poljoprivredna politika Evropska komisija Mladi poljoprivrednici Seoski turizam Organska proizvodnja Direktna plaćanja


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.