Ruralna područja čine 44 do 80% svake zemlje Evropske unije i čine srce Evrope, ističu u Evropskoj komisiji čiji je cilj kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku osigurati vitalnost ruralnih područja.
Budućnost je na selu zvuči kao utopija, posebno na našim prostorima sa kojih mladi masovno odlaze u zapadne zemlje, "trbuhom za kruhom", ostavljajući dedovinu da zarasta u korov. Pored toga, od mladih poljoprivredika često čujemo kako im se mnogi čude jer se poljoprivreda smatra kao delatnost za niži stalež društva. U našem društvu ima loš imidž, smatraju je neisplativom, uzaludnim i mučnim poslom. Ipak i dalje ima onih koji se vraćaju u rodni kraj i ulažu u svoju zemlju.
Često se pitam da li su ljudi svesni kako je puno toga što ih okružuje proisteklo iz truda i rada poljoprivrednika u širem smislu - počevši od hrane, preko odeće i obuće od prirodnih materijala, predmeta u domaćinstvu, materijala za uređenje doma do papira u bilo kom obliku.
U vreme kada nam ni 48 sati u danu ne bi bilo dovoljno da obavimo sve što bismo hteli i trebali, često poželimo pobeći daleko od kancelarija i svakodnevne žurbe - da nije ni blizu ni daleko. Oazu mira najčešće ćemo naći u nekom ruralnom području, na gazdinstvu koje se bavi seoskim turizmom i pruža sve ono što podseća na spokojne dane detinjstva provedenih kod bake i dede na selu.
Svesna je ovoga i Evropska komisija koja budućom Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) želi osigurati vitalnost ruralnih područja, ojačati njene vrednosne lance i lokalne proizvodne mreže, pružiti podršku mladim poljoprivrednicima i ženama u poljoprivredi, očuvati i zaštititi prirodne resurse, ali i podsticati inovacije i digitalizaciju poljoprivrede.
Kako ističu u evropskoj komisiji, ruralna područja čine 44 do 80% svake zemlje Evropske unije i čine srce Evrope. Zato se tri od devet budućih ciljeva ZPP-a fokusiraju na:
Sve ove probleme u budućnosti trebala bi rešiti Zajednička poljoprivredna politika.
Znajući da nisu sva ruralna područja ista, a zavise od geografskih specifičnosti i klimatskih uslova pa onda i nemaju iste teritorijalne potrebe, kroz ZPP državama članicama, EU planira pružiti fleksibilnost i podršku za prilagođavanje lokalnim potrebama, sa što manje administracije. U EK tvrde kako će najmanje 5% ukupnog doprinosa Evropskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EAFRD) država članica biti rezervisano za lokalni razvoj, a u okviru programa LEADER. Još 30% ići će na mere koje se bave specifičnim ciljevima vezanim za životnu sredinu.
Evropski poljoprivredni sektor karakteriše starenje poljoprivrednog stanovništva. U 2016. godini samo je 5,1% poljoprivrednika bilo 35 godina i mlađe dok je onih starijih od 55 godina bilo čak 58%, a starijih od 65 godina 33%. Zato buduća ZPP prepoznaje važnost privlačenja mladih muškaraca i žena u ovaj sektor, odnosno, olakšavanje razvoja poslovanja u ruralnim područjima.
Plan je da države članice odvoje najmanje 2% godišnjeg obračuna za direktna plaćanja za mlade poljoprivrednike. U porođenju sa današnjom ZPP koja izdvaja 70.000 evra za pružanje pomoći za mlade poljoprivrednike i početnike, maksimalna podrška iznosila bi 100.000 evra. Tu je i komplementarna potpora dohotku mladima koja će se isplaćivati godišnje, ali i Erasmus programi kao finansiranje transnacionalnih edukacija.
Poslednjih nekoliko godina znatno su porasla društvena očekivanja za sigurnost i kvalitet hrane kao i za standarde zaštite životne sredine i dobrobiti životinja. ZPP želi pomoći poljoprivrednicima u predviđanju razvoja i prilagođavanju proizvodnje na temelju tržišnih signala i zahteva potrošača, a to se najviše odnosi na smanjenje upotrebe pesticida u biljnoj, kao i antibiotika u animalnoj proizvodnji, odnosno, sredstva će biti usmerena onim poljoprivrednicima koji će se pridržavati tih zahteva.
Takođe, sve je traženija organski proizvedena hrana, proizvodi sa geografskim oznakama, domaći specijaliteti i inovativna hrana. ZPP će u sklopu svojih aktivnosti nastaviti podržavati i promovoisati takve proizvode i njihove vrednosti, ali i pomoći poljoprivrednicima da prilagode svoju proizvodnju u skladu sa zahtevima tržišta. Na taj način ti će se proizvodi učiniti atraktivnijim, a kroz modernizaciju i pojednostavljenje procesa registracije i jačanjem zaštite od zloupotrebe. To znači i smanjenje administrativnih opterećenja, povećanje komercijalne vrednosti proizvoda i pojednostavljenje marketinških i promotivnih procesa.
Kroz buduću ZPP nastoje se uskladiti propisi i standardi EU - za rešavanje pitanja zdravlja i dobrobiti životinja, ali i upotrebu pesticida, kako bi se sprečile zloupotrebe. Podsetimo se samo poslednjeg takvog slučaja kada je meso bolesnih krava iz Poljske završilo na tržištu više zemalja EU.
Države članice moćiće osmisliti svoje strateške planove ZPP-a kako bi pomogle poljoprivrednicima u poboljšanju njihove praktične primene pravila EU-a o dobrobiti životinja.
Buduća ZPP ne zanemaruje ni problem hrane koja završi u otpadu. Naime, godišnje se u EU baci 88 miliona tona hrane što godišnje košta 143 milijarde evra. Bio - ekonomija koja koristi obnovljive biološke resurse, kako sa kopna tako i sa mora, ne samo da bi prozvela hranu nego i materijale i energiju čime se prehrambeni otpad može pretvoriti u poljoprivrednu aktivnost. Ova inicijativa može imati značajne ekonomske, ekološke i društvene koristi i pomoći državama članicama u ispunjavanju njihovih ciljeva u pogledu klimatskih promena.
Kroz podršku i fleksibilnost predložene buduće Zajedničke poljoprivredne politike možemo sačuvati tradiciju i istovremeno olakšati poslovni razvoj. Možemo učiniti ruralna područja atraktivnijima za nove veštine, istovremeno podržavajući mlade i stare poljoprivrednike. Ujedno možemo ispuniti očekivanja građana, osiguravajući najviše standarde sigurnosti, kvaliteta i blagostanja, poručuju u Evropskoj komisiji.
Tagovi
Autorka