Pretraživanje tekstova
U ovom trenutku 99 područja uživa zaštitu na nacionalnom nivou.
Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović izjavila je da je za sufinansiranje programa upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima od nacionalnog značaja u Srbiji za 2024. godinu, obezbeđeno 500 miliona dinara. U ovom trenutku 99 područja uživa zaštitu na nacionalnom nivou, stoji na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.
"Srbija je bogata prirodnim dobrima, a naš zadatak je da o njima brinemo i sačuvamo ih za buduće generacije. Ovaj iznos će se koristiti kako bi se očuvalo i unapredilo stanje zaštićenih područja. U ovoj godini, sufinansiramo i nova zaštićena područja proglašena u 2023. godini", rekla je Vujović.
Sredstvima koja su opredeljena za zaštićena područja sufinansiraju se poslovi upravljača, čuvanje, održavanje i prezentacija zaštićenog područja, zatim izgradnja, opremanje i održavanje objekata i uređenje prostora za posetioce i delatnosti usmerene na korišćenje i unapređenje stanja prirodnih resursa, poput monitoringa prirodnih vrednosti, naučna i druga istraživanja, reintrodukcija vrsta i revitalizacija zaštićenih prirodnih dobara.
Podsetimo, nedavno je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode predložio da se Predeo izuzetnih odlika "Slatine srednjeg Banata" stavi pod zaštitu kao zaštićeno područje druge kategorije. Ove slatine nalaze se u Severnobanatskom i Srednjobanatskom okrugu i prostiru se duž Tise i Kikindskog kanala, između Iđoša, Sajana, Bočara, Novog Miloševa i Melenaca.
Tagovi
Irena Vujović Zaštićena prirodna dobra Ministarstvo zaštite životne sredine Zaštićena područja Slatine srednjeg Banata Finansiranje
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!