Na teritoriji Valjeva sada je oko 70 odsto umatičenih grla, a kvantitet je praćen kvalitetetom. Kako ističe Bojan Bošković, akcenat će ove godine biti na kravama i teladima. U planu je nabavka junica, ali će se najpre sagledati da li postoji zainteresovantost proizvođača.
U Valjevu se iz godine u godinu povećavaju budžetska izdvajanja za podsticajne mere u poljoprivredi i mere ruralnog razvoja, ali se povećava i lepeza mera za koja se sredstva mogu dobiti. Ove godine predviđeno je da se uloži 52 miliona dinara.
"Poljoprivreda je specifična i u nju možete uložiti mnogo para, a da ne dobijete ništa, zato se trudimo da se sve strateški isplanira i da na kraju imamo rezultate. Očekujemo da javni pozivi poljoprivrednicima da konkurišu budu raspisani početkom marta", kaže Bojan Bošković, direktor JP "Agrorazvoj valjevske doline".
Da bi poljoprivrednici ostvarili pravo na subvencije oni moraju imati sredstva da bi nabavili sadnice, repromaterijal, stoku ili poljoprivredne mašine, a nedostatak gotovog novca je najveći problem.
"Ove godine, ponovo će jedna od mera biti subvencionisani krediti, odnosno, grad će plaćati kamatu na odobrene kredite poljoprivrednicima. Do sada je maksimalni iznos bio 200 hiljada dinara, a ove godine i on će biti do milion dinara. Rok otplate biće 24 meseca. Ideja je da se omogući kupovina traktora i druge krupne mehanizacije, pa će se tako traktori subvencionisati do iznosa od pola miliona dinara", objašnjava Bošković i dodaje da uglavnom domaćini već imaju neki traktor koji mogu prodati i dobiti sredstva putem beskamatnog kredita od milion dinara.
Za olakšice u kreditiranju poljoprivrednika 90 miliona dolara
"Trudimo se da u što kraćem roku uplatimo novac poljoprivrednicima i taj period je maksimalno dva meseca od momenta podnošenja zahteva. Čim dobiju sredstva na račun, poljoprivrednici 500 hiljada odmah mogu vratiti banci, a ostatak vraćati u roku od dve godine".
Jedan od uslova za subvencionisanje kupovine traktora je da ga ne smeju otuđiti najmanje tri godine.
"Republička mera za nabavku traktora ima uslov da se subvencionišu traktori koji se sklapaju u Srbiji. Što se Valjeva tiče, nema ograničenja ni za kubikažu, ni za proizvođača, kako bi se pomoglo onim poljoprivrednicima koji se ne uklapaju u mere Ministarstva poljoprivrede", naglašava sagovornik Agrokluba.
Druga novina što se tiče subvencija iz gradskog budžeta je pomoć mladim poljoprivrednicima.
"Mi smo stavili granicu od 40 godina, jer ako bi ta granica bila 25, verovatno ne bi imali kome da damo sredstva. Zato je stavljena ta granica, uslov je da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom i da ima registrovano gazdinstvo. Na osnovu predračuna moći će da nabave šta im je potrebno od repromaterijala, a sredstva se vraćaju do 70 posto".
Ovčarstvo ove godine nije u prvom planu s obzirom da je u proteklih nekoliko godina došlo do ekspanzije i značajnog povećanja stočnog fonda i broja uzgajivača. Na teritoriji Valjeva sada je oko 70 odsto umatičenih grla, a kvantitet je praćen kvalitetetom.
Kako ističe Bošković, akcenat će ove godine biti na kravama i teladima. U planu je nabavka junica, ali će se najpre sagledati da li postoji zainteresovantost proizvođača. Za meru osemenjevanja je ove godine predviđeno pet miliona dinara, a ovom merom biće obuhvaćeno više korisnka. Prošle godine ih je bilo 1470.
Prošle godine je oko 190 hektara bilo obuhvaćeno kalcifikacijim, odnosno merom koja je imala za cilj da popravi kvalitet zemljišta u valjevskom kraju.
Kolubarski okrug: U planu su sredstva za popravku kiselih zemljišta
"Ove godine ćemo videti kakvi su rezultati kalcifikacije, ali ćemo svakako sa tom merom nastaviti i ove godine. Naravno, pokušaćemo ponovo da obuhvatimo što veći broj površina, videćemo kakvo će biti interesovanje. Ove godine nam se mogu javljati novi poljoprivrednici koji žele da primene ovu meru. Cilj je da se poboljša kvalitet zemljišta, a to će doprineti i boljim prinosima".
Da bi se ljudi zadržali na selu, mora se uložiti u mehanizaciju i automatizaciju, da se na visokom nivou održava genetski potencijal stočnog fonda, ali i da se sluša struka.
"U proteklom periodu smo imali dosta 'svaštarenja', što je i razumljivo jer su ljudi morali da se snalaze da bi mogli da zarade, pa su se bavili i voćarstvom i stočarstvom, po malo i ratarskim kulturama. Sada se polako to kristališe, pa se voćari bave samo voćarstvom, a stočari se polako nalaze u tom poslu", zaključio je direktor JP "Agrorazvoj valjevske doline".
Tagovi
Autorka