Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 05.02.2023. 13:30

Da li poljoprivrednici idu na skupa letovanja i banjska lečenja?

Zemljoposednik koji je imao dovoljno novca mogao je da stigne do Egipta, oni siromašniji nisu putovali nikuda i stasale su generacije poljoprivrednika koji nisu videli ni more niti bilo kakvo inostranstvo.

Foto: Facebook/Termalna Banja Pačir - Gyógyfürdő Pacsér
  • 583
  • 218
  • 0

Odmor i poljoprivrednici. Idu li te dve reči uopšte u istu rečenicu?

Ipak, postojalo je doba kad su poljoprivrednici itekako išli na odmor, obično u ovom delu godine i obično na hrvatsko primorje, preko svojih zadruga i organizacija udruženog rada, davnih sedamdesetih i osamdesetih godina. Stigli bi autobusima, koji su ponekad bili u vlasništvu firmi u kojima su radili, a koji bi dovezli putnike pravo pred ulaz hotela u kome je trebalo da se odmaraju da bi ih po isteku tih sedam ili deset dana vratili kućama.

Često je to bilo muško društvo, retko ko bi poveo ženu i decu. Hoteli su van sezone bili uglavnom prazni, tako da su poljoprivrednici na odmoru bili jedini gosti u njima. Događalo se da se u istom objektu održava neki seminar ili na pripreme dođu sportski klubovi i to je uglavnom bilo sve. Prvih dana poljoprivrednici su se čudili visokim cenama piva i ostalih alkoholnih pića u hotelima, upoznavali se s osobljem ili bi izašli da razgledaju grad u koji su doputovali.

Post na selu: Bez mesa se (ne)može živeti?

Prolazili su skalama uz koje reže dalmatinska bura, obilazili Opatiju, Poreč, Trogir, puste i hladne, ulazili u malo posećene taverne i kafanice i upoznavali lokalno stanovništvo. Čudom su se čudili zašto im poznanici toliko hvale more, tokom zime tako strašno i sivo. Dosađivali su se lišeni svojih svakodnevnih obaveza i pri povratku obećavali da ih more "više neće videti". Dugo, neki i do kraja života, ogovarali su hranu i raspored obroka u hotelu. Ništa tu nije bilo masno i slasno kao kod kuće.

Nema opuštanja

Svako selo i većina poljoprivrednih domaćinstava u njima prepričava bar po jednu istinitu anegdotu o mami ili babi koju su sinovi, imućni paori, o svom trošku poslali u banju ili na more "da malo iziđe iz kolotečine i izbije iz glave crne misli", a ona se vratila već posle tri ili četiri dana u hotelu, hvatajući prvi raspoloživi autobus ili voz i ne pitajući šta košta. Naviknuta na celodnevni i celonedeljni rad, žena jednostavno nije mogla da se opusti, a kamoli da "uživa u odmoru", nedostajalo joj je njeno uobičajeno okruženje, porodica, komšinice i prijateljice, nije imala poverenja da će snajke i unuke održavati kuću kako valja i nije joj palo na pamet da koristi usluge hotelske saune, bazena ili frizerskog salona. A i krava ljubimica baš je trebalo uskoro da se oteli. 

Od tada se promenilo mnogo toga, osim činjenice da poljoprivrednici, naročito oni "sitniji", ne idu na more niti na bilo kakav odmor.

Ko ima - ide

Oni imućniji stignu do Turske ili do Maldiva. I to nije novost, nego tradicija u većem delu Vojvodine: najbogatiji zemljoposednici išli su na odmore i neretko na vrlo skupe destinacije. U hladnijem delu godine, kad nema toliko posla (a za ono što ima, svakako će se pobrinuti nadzornik imanja i ostala posluga), umeli su da stignu do Karlovih Vari u današnjoj Češkoj Republici ili Marijenbada, a banje i skupa letovališta u Mađarskoj su se podrazumevala. Balaton, Gedele, Morahalom i druga poznata mesta bila su obavezna za imućnog vlasnika koji drži do ugleda sebe i porodice, tako da su troškovi na smeštaj, svirače i ostali luksuz morali da budu veliki, kako bi se ceo odmor prepričavao mesecima, možda i godinama.

Krzno - nekada pokazatelj statusa, a sada?

Poneki, najimućniji, stizali su do belgijskih i francuskih znamenitih banja, a najimućniji, na primer porodica Riđićki iz Mokrina, išli su na ekspedicije čak u Egipat. Znajući po nekoliko jezika, ovi bogati poljoprivrednici bez teškoća su se snalazili u stranim zemljama. Bilo je i onih koji su sa svojih putešestvija slali ozbiljne dnevničke beleške, u rangu najboljih putopisa. Ko nije pisao dnevnik niti putopis, slao je pisma rodbini i prijateljima i mnoga od tih pisama ostala su kao dragoceno svedočanstvo davnih vremena. 

Sadašnjost nudi poljoprivrednicima mnoge mogućnosti za putovanje, pod jedinim uslovom da imaju dovoljno novca, baš kao i svi ostali turisti. Stasale su već generacije koje nisu u životu videle more niti ikakvo inostranstvo, na putovanja idu jedino ako to posao zahteva


Tagovi

Odmor Poljoprivrednici Letovanja Banje Banjsko lečenje More Kako je to bilo nekada


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.