Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Svinjarstvo
  • 15.05.2021. 10:30

Da li Srbija ima sve uslove za uspešno svinjarstvo?

Kod budućnosti gajenja svinja u Srbiji cilj je jednostavan - prvo da se što pre i u što većoj meri dostignu oni u Evropi koji već služe kao ugledni.

Foto: Bigstock/deyanarobova
  • 840
  • 406
  • 2

Gajenje svinja ne samo u Srbiji već i u zemljama Evrope postaje od najvećeg međusobnog uticaja. Kao kontinent, Evropa ima i u pogledu gajenja svinja najveći uticaj u svetu. Osnovu tog uticaja čini nauka preko selekcije i sa jasnim ciljevima. Sve više se ističe kako je stepen iskorišćenja tovnih svinja sa 80 ili čak 85 odsto znatno veći nego kod tovnih goveda. Već time je svinjsko meso prihvatljivije za veći deo potrošača u odnosu na goveđe.

Broj potrošača je stalno rastao i zbog stalnog poboljšanja kvaliteta ove namirnice zbog smanjenja masnog i povećanja mesnog dela. Masni deo u polutkama je opao od 20-tak na jedva 10-tak procenata. Time svinjsko meso postaje prihvatljivo za dve važne kategorije potrošača - za mlađe i za starije. Povećani mesnati deo od jedva 45 sve do 60 ili više procenata je jako povećao ukupan kvalitet! Potrošnja svinjskog mesa niskog svetskog proseka od jedva 10-tak dostiže kod Austrije, Danske, Nemačke, Španije čak 70 kilograma po stanovniku godišnje.  

Zašto uspeh u svinjarstvu zaobilazi Srbiju?

Svinjsko meso postaje i sve jeftinije. Prvi i najveći uticaj je bio veliko povećanje broja prasadi koje odgaji jedna priplodna krmača godišnje. Umesto nekadašnjih 12-14, novi podaci iskazuju kao državni prosek čak 30 ili više prasadi! Veliki napredak u smanjenju troškova tova svinja učinjen je sa smanjenjem potrošnje hrane po kilogramu prirast. Umesto do tada uobičajenih četiri ili više već se uveliko govori o ogromnoj uštedi kroz potrošnju hrane od svega 2,7 kilograma za kilogram prirasta.

To tada znači uštedu hrane od najmanje 100 kilograma po svakom utovljenom grlu? A tek za državu kada se utovi pet ili 10 miliona tovljenika, tada su uštede stotine hiljada tona! To je već stvarnost koja se najpre ističe u Danskoj. Sa jedva 5,5 miliona stanovnika tamo se uzgoji 30 miliona tovnih grla i ukupno proizvede gotovo 50 miliona prasadi za svoje potrebe i za izvoz.

Navedeni uspeh nauke i ostvarenja u praksi Evrope kao da zaobilaze Srbiju.

Meso sve skuplje, svinje sve jeftinije?

Sav navedeni ili sličan uspeh nauke i prakse upravo u Evropi kao malom kontinentu, uključujući i Austriju kao najbližu Srbiji, ovde se dešava nešto što je skoro suprotno. U principu se ukupno stočarstvo bez ikakvog razumnog razloga stalno smanjuje po obimu. Možda baš preko svinjarstva. Prvo i pre svega u pogledu broja krmača kao osnovne kategorije, a time i preko broja odgojenih tovljenika kao najbrojnije kategorije i kao najvažniji cilj. U tih nekoliko decenija stalnog srozavanja svinjarstva nikako da se dođe do bilo kakvog razumnog razloga koji bi to objasnio (jer o nekom opravdanju ne može ni da bude govora). U Srbiji je sve ostajalo onako kako je to bilo i pre u pogledu rasnog sastava i sa više stotina hiljada odgajivača sa prosekom od krmača-dve ili pet-šest tovljenika.

Organizovana Danska

Po proizvodnji svinjskog mesa međusobno konkurišu Španija i Nemačka, dok se po ukupnoj uspešnosti izdvajaju Holandija i pre svega - Danska. Ta uspešnost je veoma svestrana pa je postala ugledna ne samo za ceo svet već i za one države, koje postižu visoke rezultate. Ukupna uspešnost je veoma složena, pa se u tom pogledu teško upoređuje. Kod opšteg upoređenja po pravilu izdvajaju se dva rezultata koja odražavaju dve osnovne oblasti; držanje priplodnih krmača i tov svinja. Zašto? Time se izražavaju dva najvažnija proizvoda i za tržište. Jedno je proizvodnja prasadi, a drugi je tov svinja. Sa oba ta proizvoda, Danska je zaista bez suparnika. Kao značajno manja država u proseku godišnje ostvaruje:

  • proizvodnju i uzgoj prasadi od najmanje 40 miliona godišnje, od čega oko dve trećine za sopstvene potrebe za tov ili za odgoj priploda, a preostali broj za izvoz najčešće u Nemačku;
  • tov svinja sa oko 25 miliona godišnje sa jedva 20-tak procenata za sopstvene potrebe i daleko najvećim delom za siguran plasman u inostranstvu.

Danska genetika u našem svinjarstvu

Pored ova dva važna pokazatelja u ovoj zemlji se svinjarstvo ističe kao najvažnija grana inače uspešne poljoprivrede sa većim brojem elemenata organizovanosti selekcije i uzgoja priplodnih kategorija, udruženja svih odgajivača, stručne-savetodavne službe do konačne povezanosti svih u pogledu otkupa i formiranja cena do plasmana u izvozu i njegove stabilnosti. 

Kod uzgoja prasadi danska selekcija je već odavno zauzela najviši ugled sa garancijom za priplodnu prasad ili za već odgojene mlade krmače i nerastove. Njihova selekcija je podjednako visoko cenjena i tražena pre svega kao začetnik sopstvene svih država sveta. Slično je i kod tov svinja sa niskom potrošnjom hrane kao najvažnijem elementu u troškovima tova.

Gde smo mi?

Kod budućnosti gajenja svinja u Srbiji cilj je jednostavan - prvo da se što pre i u što većoj meri dostignu oni u Evropi koji već služe kao ugledni. U najužem smislu cilj ostaje vrlo jednostavan: iskoristiti sve postojeće uslove i biti bar približno konkurentan sa vodećim.

U Srbiji bi trebalo proizvoditi dovoljno prasadi za sopstvene potrebe (za tov i za reprodukciju) i utoviti po dva tovna grla/stanovnik (po jedan za sopstvene potrebe, a drugo za izvoz). Po jednostavnoj računici to bi značilo da se proizvede oko 15 miliona prasadi i približno toliko utovi tovnih grla. Srbija za ovakav projekat zaista ima sve potrebne uslove - sopstvenu proizvodnju stočne hrane, stručnu službu za primenu saznanja iz sveta, tradiciju i dovoljno odgajivača, u isto vreme za visoke sopstvene potrebe i još veće za potrebe u svetu za siguran plasman.


Povezana stočna vrsta

Svinjarstvo

Svinjarstvo

Svinjarstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vreme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]

Tagovi

Svinjarstvo Danska Selekcija Tovljenici Prasad Izvoz svinjskog mesa


Autor

Milan Tošić

Više [+]

Redovni profesor doktor poljoprivrednog fakulteta u penziji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]