Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Oranje
  • 22.11.2018. 14:00

Izbacivanje oranja - vreme je za odlaganje pluga?

Redukovanom obradom postižu se bolji rezultati u očuvanju bioloških, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta. Ono se čuva za buduće generacije, što je istovremeno i imperativ nove poljoprivredne prakse u Evropskoj uniji.

Foto: Pixabay/Ehrecke
  • 7.278
  • 490
  • 0

Na našim prostorima oranje se uvažava kao osnovna operacija za profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju. U mnogim zemljama oranje postaje nužno zlo, odnosno pretnja stabilnosti proizvodnje hrane za buduće generacije.

Godinama se zemljište eksploatisalo radi povećanja proizvodnje hrane. Zelenom revolucijom količine proizvedene hrane su premašile tražnju za hranom, pa se u zapadnoj Evropi pojavio problem "planina hrane". Zelenom revolucijom smatra se upotreba mineralnih đubriva, selekcionisanog semena, pesticida i moderne mehanizacije. Nepotrebne količine hrane dovele su do predstavljanja kvota za različite poljoprivredne proizvode s ciljem kontrolisanja proizvodnje unutar granica država odnosno Unije. Otvaranjem granica, prihvatanjem novih članica, izlaskom na globalno tržište, urbanizacijom stanovništva, tražnja za hranom se povećavala. Sve češće se koristi termin "agrobiznis“ koji obuhvata ceo lanac, od dobavljača poljoprivrednih inputa, preko primarnih proizvođača, prerađivača, trgovaca, zakonskih regulativa, pa do krajnjeg potrošača. Agrobiznisom se tržište prehrambenih proizvoda stabilisalo u većini zemlja. Danas je hrana dostupnija svima. Uz osnovni zadatak stručnjaci iz agrobiznisa imaju obavezu očuvanja održive i stabilne proizvodnje hrane za buduće generacije. 

Održiva proizvodnja hrane se u najviše slučajeva zasniva na poljoprivrednom zemljištu. Stoga se danas pažnja zemljištu daje više nego ikad pre. Istraživanja mnogih uvaženih naučnika širom sveta pokazuju da su zemljišta komercijalizacijom intenzivne poljoprivrede sistemski degradirana. Gubitak plodnosti zemljišta je gubitak mogućnosti stvaranja novih vrednosti. Ono na šta su stručnjaci, već duži niz godina upozoravali, Evropska unija danas zakonskim regulativama pokušava da približi poljoprivrednicima. Redukovanom obradom postižu se bolji rezultati u očuvanju bioloških, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta. Ono se čuva za buduće generacije što je ujedno i imperativ nove poljoprivredne prakse u Uniji.

Ratarenje - apokalipsa poljoprivrednog zemljišta 

Intenzivnom obradom zemljišta gubi se njegova plodnost, što posredno utiče na povećanu potrošnji mineralnih đubriva za istu količinu prinosa. Opšte je poznato da zemljišta na našim prostorima nisu dobro održavana, pa se sadržaj humusa značajno izgubio za samo nekoliko decenija. A plug se i dalje uporno koristi. Gotovo da i ne postoji imanje gde nema barem jednog pluga.

Stoke je sve manje i već se danas u mnogim selima ne mogu pronaći domaće životinje. Čak ni kokošaka nema više. Pre desetak godina zaokruženi ciklus je bio tu. Uzimalo se iz zemljišta, ali se i vraćalo uz đubrenje organskim đubrivima. Bilo je proizvodnje raznih krmnih kultura koje su zemljišta obogaćivala aktivnim životom bioraznolikosti. Danas toga više nema. Britanski stručnjak, Džoel Viljiams (Joel Williams) "golo" ratarenje naziva apokalipsom poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredni analitičar iz susedne Hrvatske, Darko Znaor u mnogim javnim nastupima upozorava na to, da ako nastavimo sa trenutnom praksom, ostaje nam svega šezdesetak žetvenih godina. Već danas su mnoga najplodnija zemljišta dovedena do jalovosti i značajnog zakiseljenja. Iako je teško o tome govoriti među poljoprivrednicima, upotreba pluga se svakako mora dovoditi u pitanje.

Kombinovati nove načine obrade

Gubitak plodnosti zemljišta je činjenica. Izgubljen život u zemljištu je teško vratiti. Ono malo bioraznolikosti u zemljištu treba sačuvati. Promenom pristupa obradi zemljišta poljoprivrednici će poboljšati njegovo zdravlje. Poslednjih nekoliko godina javljaju se ekstremni uslovi proizvodnje. Dugi sušni period, ove jeseni, zadaje velike probleme u gotovo svim poljoprivrednim regionima. Ekstremi će se i dalje nastavljati. Zato, ne možemo ostati pri jednoj tehnologiji već je treba kombinovati i istraživati nove načine obrade. 

Četiri načela prirodne poljoprivrede

Nedostatak znanja i neprihvatanje promena je i te kako veliki uzrok problema koji se događaju u poljoprivredi. Agrobiznis na ovim prostorima skoro da i ne postoji. Razumevanje stvaranja dodatne vrednosti u lancu prehrambenih proizvoda tek se poslednjih nekoliko godina ozbiljnije shvata. Svaka uspešna proizvodnja zasniva se na konkurentnosti, a to zavisi od svih činilaca unutar lanca. Ako se oranje smatra osnovom merom proizvodnje, a s druge strane nanosi toliko štete, neophodno je početi s pitanjima. Današnji poljoprivrednici imaju mogućnost korišćenja besplatnih i lako dostupnih informacija. Mogućnost razmene znanja i iskustava s domaćim i stranim stručnjacima i poljoprivrednicima. Iako nove generacije nasleđuju, odnosno otvaraju nova gazdinstva, specifičnog stručnog znanja im nedostaje. To se može videti kada se štetnost oranja dovodi u pitanje jer se ono odbacuje bez većeg promišljanja. Debata - "Oranje, da ili ne?" je kao tematika upotrebe "GMO-a".

Štetnost oranja

Tradicionalom obradom zemljišta, to jest plugom zemljište se uništava, što je i dokazano. Ali zašto se onda i dalje ore? Postoji nekoliko razloga za to. Prvi razlog je tradicija i nedostatak želje za promenama. Od konja do modernih, GPS-om navođenih traktora, oranje je uvek bilo najvažnije. I danas se često može čuti "bez dobrog orača nema hleba, ni kolača". Dalje, prema nekim istraživanjima, oranjem se prinos podiže do 8%. Takođe, jedan od glavnih razloga oranja je kontrolisanje neželjenih korova i "čuvanje" vlage u zemljištu.

Istovremeno, upotreba pluga ima daleko više štetnih posledica, dugoročno posmatrano. Glavni uzrok erozije zemljišta je upravo oranje. Vlaga se oranjem ne čuva, ona se gubi. U područjima, gde ne postoji mogućnost navodnjavanja, iz geografskih ili ekonomskih razloga, zadržavanje vlage mora biti prioritet u odnosnu na druge operacije proizvodnje. Oranje nije pogodno za svaki tip zemljišta. Korišćenje fosilnih goriva i radne snage u oranju uglavnom čine najveći utrošak ukupne proizvodnje. Dugoročno gledano oranjem se gubi zdravstvena ispravnost zemljišta.

Nove prakse i istraživanja

Nove prakse pokazuju pozitivne promene u zemljištu. Nekoliko godina unazad, u zemljama zapadne Evrope, počela se ozbiljno shvatati redukovana obrada zemljišta uz primenu različitih tehnologija. Dok se više od pola veka, u Americi i Australiji, koristi praksa minimalne obrade zemljišta. Američki sistem se dovodi u pitanje, jer je baziran na upotrebi totalnih herbicida i genetski modifikovanih useva. Evropska unija želi drugačiji pristup. Novom praksom se želi postići smanjenje potrebe za pesticidima i mineralnim đubrivima, a u isto vreme se želi povećati osvešćenost o značaju interakcije zemljišta i proizvodnje hrane. Glavni cilj je održavanje zdravlja poljoprivrednog zemljišta, poboljšanje bioraznovrsnosti, smanjenje proizvodnih troškova i povećanje dohotka u poljoprivredi.

Obrada tla - orati ili malčirati

U Velikoj Britaniji je postalo vrlo popularno korišćenje tehnologije direktne setve u pokrovnim usevima. Osnovni preduslov tome je dugoročno planiranje. Poljoprivrednik Endru Hauard (Andrew Howard) koristi sistem direktne setve bez obrade zemljišta na svojih 350 hektara već šestb godina. Proizvodnja traži više znanja i saradnje, a takođe, zahteva i specijalizovane sejalice (koje su često korišćenje kod više poljoprivrednika). Endru navodi da oni žele da naprave nešto novo i u tome zasad uspevaju. Smanjili su upotrebu fosilnih resursa, povećali profit poslovanja, a uz sve navedeno doprineli su očuvanju životne sredine i sačuvali zemljište za buduće generacije. 

Preciznom poljoprivredom, analitikom, upotrebom novih modela upravljanja, korišćenjem robotike pristup proizvodnji hrane se menja. On se već promenio na mnogim gazdinstvima. Praksa pokrovnih useva je odgovor na smanjenje stočnog fonda u mnogim regionima širom Evrope.

Poznati zagovornici redukovane obrade na konferenciji "Groundswell" u Velikoj Britaniji, koja ima zadatak prenošenja praktičnih primera redukovne prakse u Evropi, preneli su glavnu poruku posetiocima konferencije "Pomozite zemljištu da bi ono radilo za vas". Zemljište je živi medijum koji se neprestano revolucionarno menja. Plug treba da se koristi samo u slučajevima proizvodnje nekih kultura (npr. šećerna repa, krompir).

Francusko-ukrajinski primer 

Francuski agronomom sa višegodišnjim iskustvom u redukovanoj obradi, Žan-Pol Pruidom (Jean-Paul Prud'h) radio je u Francuskoj, zatim u Poljskoj i Ukrajini. Svojim primerom je pokazao da se minimalnom, odnosno direktnom setvom, postižu bolji rezultati u zavisnosti od onoga šta se želi ostvariti. U Francuskoj Žan-Pol poseduje gazdinstvo veličine 120 hektara koje je u no-till sistemu preko trideset godina. Zemljište je peskovito-ilovaste strukture sa vrlo aktivnim životom u njemu. Na gazdinstvu se primenjuje tehnologija stalnih tragova, čime se smanjuje problem zbijanja zemljišta. Setvena struktura se sastoji od pšenice, uljane repice, pivskog ječma, soje i kukuruza. Na 120 hektara on koristi sejalicu marke John Deere, serije 1590, zahvata 4,5 metara. Gazdinstvo koristi samo jedan traktor snage 120 kW. Isti traktor i sejalica se koriste i na obližnjim gazdinstvima. On napominje da eksploatacija mašina igra veliku ulogu u profitabilnosti poljoprivrednih gazdinstava jer je upravo mehanizacija najskuplja karika u poslovanju.

Soja i kukuruz iz no till koncepta - iskustva iz Brazila

Taj agronom se oprobao u proizvodnji ratarskih kultura i u republikama bivšeg istočnog bloka. Nakon završetka rada u Poljskoj 2008. godine, došao da radi u trening centar u Ukrajini za mlade agronome. Pošto je društvo tada bilo vrlo skeptično prema zapadnim tehnologijama, odlučio je da pronađe investitore i počene da sprovodi praksu redukovane obrade na velikim površinama. Francusko-britanski investitori su podržali projekt i Žan-Pol je krenuo da primenjuje zapadne tehnologije no-till i min-till obrade. Na 7.000 hektara on je počeo proizvodnju pšenice, soje, uljane repice, pivskog ječma, graška, suncokreta, kukuruza i heljde bez upotrebe pluga. Zemljište ukrajinskih oranica varira, od duboko plodnih crnica, preko siromašnih peskovitih do jalovih zemljišta koja su već uništena upotrebom masivne proizvodnje hrane u vremenima Sovjetskog saveza. Uništena su zbog prekomernog unosa mineralnih đubriva, ubijanja žive prirode pesticidima i oranjem (erozija). Na lošijim zemljištima uzgaja se soja, heljda i pokrovni usevi prvih tri godine da bi se vratila plodnost zemljišta. No-till se koristi za pšenicu, pivski ječam, soju, heljdu, grašak, dok se min-till obrada koristi u proizvodnji kukuruza, suncokreta i uljane repice. Min-till podrazumeva obradu teškom tanjiračom ili podrivačem. Setva se obavlja sejalicama Horsch Sprinter 9 i Horsch Pronto 9. Sejalice su vučene traktorima John-Deere 8400 i Fendt 936. Naročito se pazi na aktivnost zemljišta. Žan-Pol tvrdi da ako se zemljištu pomogne i ono će pomoći vama.  

Prosečni prinosi pšenice bez upotrebe pluga, u Ukrajini, dostižu 9 tona pšenice, ječma 7 tona, uljane repice 4,5 tona, soje 3,7 tona, bez potrebe dosušivanja. S tim da su ulazni troškovi daleko manji u poređenju s tradicionalnom proizvodnjom. Brojke govore za sebe. Dug je proces od početka do uspešne prakse potpunog izbacivanja pluga. U redukovanoj obradi, poljoprivrednici moraju da shvate da zemljišnim glistama i mikroorganizmima u njemu treba vremena za gradnju kvalitetnog zemljišta, pa se u slučaju zbijanja mogu koristiti dodatne biološke ili precizno planirane mehaničke mere. Podrivači zemljišta su pokazali njegovu minimalnu uznemirenost čime se ne narušava aktivni život unutar zemljišta.    

U poljoprivredno razvijenim zemljama postoji izreka "Kad nešto naučiš, ne misli da je to sve jer se već sutra sve može promeniti".


Tagovi

Plug Oranje Zemljište Poljoprivreda Agrobiznis Obrada zemljišta No till


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Holandiji, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dve dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Rizikuj! - Ako pobediš bićeš srećan, a ako ne pobediš bićeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.