Pretraživanje tekstova
Dragomir kaže da su ratari gospoda, a Jole da nema ratara stočarstvo je "još više na nuli". Šta vi mislite, pišite u komentaru ispod teksta.
Predstavnici državnih organa i organizacija, poslovnih udruženja, privrednih subjekata, stručne javnosti, poljoprivredna gazdinstva, poljoprivrednici, kao i druge zainteresovane strane mogle su do juče (8.3.) da pošalju svoje komentare, sugestije i predloge na Nacrt Zakona o podsticajima. Po svoj logici, sad je bila prilika da se "iskaže" neko mišljenje koje će od sada pa nadalje promeniti sistem subvencionisanja koji donosi eAgrar.
Ministarka obećava pored onih 6.000 dinara za biljnu proizvodnju još 3.000 dinara za regres za gorivo. Nacrtom se to ne vidi jasno, a u trenutno aktuelnom Zakonu o podsticajima piše: "Regresi za gorivo i/ili đubrivo i/ili seme isplaćuju se u iznosu do 6.000 dinara po hektaru". Pored toga, obećava se premija za mleko od 15 dinara po litru, dok je Nacrtom propisano 10. Takođe, definitivno se brišu podsticaji za krave dojilje. Na to, naši čitaoci u komentarima na objavljen tekst na fejsbuk stranici Agrokluba nisu ostali dužni.
"Treba najviše pomagati stočarstvu, ratari su najveća gospoda", napisao je Dragomir.
Na tu prepisku se nadovezao Bojan: "Svako bi uneo kapital u taj posao da ima, jer je najlakši. Vi nemate potrebu da budete svaštari ko mi recimo koji nemamo kapacitet zemlje da budemo ratari. Ja da mogu da dođem do više zemlje odma bih bacio sve i bavio se samo ratarstvom. Vama svaka čast, znam da imate moćne i dobre mašine i znam da vrede puno, da da bog, da za koju godinu imate duplo bolje i moćnije, ali ako imate toliki rizik unošenja kapitala vi budite stočari i povrtari pa ćeš da vidiš kad ti ugine, ne daj bože, bik - dva, tri pa u jednom danu izgubiš par hiljada evra."
Međutim, Jole ističe "da nema ratara i stočarstvo (je) još više na nuli. Ono stočarstvo iz štale - ako nema svoje zemlje da spremi hranu naj**o (je), a oni što ne mogu ili neće da spreme hranu, njima je lako malo u šumu iz šume na njivu i super zato da cvetaju med i mleko".
Branislav je podsetio da su nekada subvencije po hektaru bile 14.000 te da od 6.000 do nekadašnjeg broja "imaju još dosta".
Radoslav je pesimistično dodao "da treba da ukinu sve subvencije i tako da nas dokrajče, lakše ćemo to podneti nego ovakvo mrcvarenje i uništavanje".
Šta vi mislite? Malo li je ovo subvencija i ko zaslužuje veći podsticaj - ratari ili stočari ili neko treći? Pišite u komentaru ispod teksta.
Tagovi
Zakon o podsticajima Subvencije Ratari Stočari Subvencije po hektaru Premije za mleko Komentar
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Aleksandar04
pre 2 godine
Subvencije nisu realne, gotovo su simbolične .I ratari i stočari zaslužuju veće podsticaje i na prvom mestu POŠTOVANJE. Poljoprivreda nije lak posao, u stvari to i nije posao to je način života . Da je poljoprivreda laka i da se od nje raskošno živi ne bi mladi odlazili sa sela u gradove da rade za mesečnu nadoknadu. Već bi radili na svom domaćinstvu , više od 60% poljoprivrednih proizvođača je preko 50 god starosti , za 10 godina nećemo imati mladih poljoprivrednih proizvođača. Bez poljoprivrede nema države.
Ribac
pre 2 godine
Subvencije bi trebalo biti mnogo vece,uporedimo cena kada su subvencije bile 14000 i sada kada su 6000. Sve je drasticno poskupelo a subvencije su manje za 60%. Ocigledno nekom odgovara da se stocarstvo i ratarstvo u Srbiji drasticno smanji...
Darko Arnautovic
pre 2 godine
Nasa ministarka samo obecava, i sve ostane na obecanjima 👎👎👎
Aleksandar_IN
pre 2 godine
Ratar samo obrađuje zemlju, a stočar mora i da ore zemlju i da seje i svaki dan da nahrani stoku, napoji, pomuze. Zato što se više davalo ratarima, zato je stočarstvo dovde došlo...