Pretraživanje tekstova
Dragomir kaže da su ratari gospoda, a Jole da nema ratara stočarstvo je "još više na nuli". Šta vi mislite, pišite u komentaru ispod teksta.
Predstavnici državnih organa i organizacija, poslovnih udruženja, privrednih subjekata, stručne javnosti, poljoprivredna gazdinstva, poljoprivrednici, kao i druge zainteresovane strane mogle su do juče (8.3.) da pošalju svoje komentare, sugestije i predloge na Nacrt Zakona o podsticajima. Po svoj logici, sad je bila prilika da se "iskaže" neko mišljenje koje će od sada pa nadalje promeniti sistem subvencionisanja koji donosi eAgrar.
Ministarka obećava pored onih 6.000 dinara za biljnu proizvodnju još 3.000 dinara za regres za gorivo. Nacrtom se to ne vidi jasno, a u trenutno aktuelnom Zakonu o podsticajima piše: "Regresi za gorivo i/ili đubrivo i/ili seme isplaćuju se u iznosu do 6.000 dinara po hektaru". Pored toga, obećava se premija za mleko od 15 dinara po litru, dok je Nacrtom propisano 10. Takođe, definitivno se brišu podsticaji za krave dojilje. Na to, naši čitaoci u komentarima na objavljen tekst na fejsbuk stranici Agrokluba nisu ostali dužni.
"Treba najviše pomagati stočarstvu, ratari su najveća gospoda", napisao je Dragomir.
Na tu prepisku se nadovezao Bojan: "Svako bi uneo kapital u taj posao da ima, jer je najlakši. Vi nemate potrebu da budete svaštari ko mi recimo koji nemamo kapacitet zemlje da budemo ratari. Ja da mogu da dođem do više zemlje odma bih bacio sve i bavio se samo ratarstvom. Vama svaka čast, znam da imate moćne i dobre mašine i znam da vrede puno, da da bog, da za koju godinu imate duplo bolje i moćnije, ali ako imate toliki rizik unošenja kapitala vi budite stočari i povrtari pa ćeš da vidiš kad ti ugine, ne daj bože, bik - dva, tri pa u jednom danu izgubiš par hiljada evra."

Međutim, Jole ističe "da nema ratara i stočarstvo (je) još više na nuli. Ono stočarstvo iz štale - ako nema svoje zemlje da spremi hranu naj**o (je), a oni što ne mogu ili neće da spreme hranu, njima je lako malo u šumu iz šume na njivu i super zato da cvetaju med i mleko".
Branislav je podsetio da su nekada subvencije po hektaru bile 14.000 te da od 6.000 do nekadašnjeg broja "imaju još dosta".

Radoslav je pesimistično dodao "da treba da ukinu sve subvencije i tako da nas dokrajče, lakše ćemo to podneti nego ovakvo mrcvarenje i uništavanje".
Šta vi mislite? Malo li je ovo subvencija i ko zaslužuje veći podsticaj - ratari ili stočari ili neko treći? Pišite u komentaru ispod teksta.
Tagovi
Zakon o podsticajima Subvencije Ratari Stočari Subvencije po hektaru Premije za mleko Komentar
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Aleksandar04
pre 2 godine
Subvencije nisu realne, gotovo su simbolične .I ratari i stočari zaslužuju veće podsticaje i na prvom mestu POŠTOVANJE. Poljoprivreda nije lak posao, u stvari to i nije posao to je način života . Da je poljoprivreda laka i da se od nje raskošno živi ne bi mladi odlazili sa sela u gradove da rade za mesečnu nadoknadu. Već bi radili na svom domaćinstvu , više od 60% poljoprivrednih proizvođača je preko 50 god starosti , za 10 godina nećemo imati mladih poljoprivrednih proizvođača. Bez poljoprivrede nema države.
Ribac
pre 2 godine
Subvencije bi trebalo biti mnogo vece,uporedimo cena kada su subvencije bile 14000 i sada kada su 6000. Sve je drasticno poskupelo a subvencije su manje za 60%. Ocigledno nekom odgovara da se stocarstvo i ratarstvo u Srbiji drasticno smanji...
Darko Arnautovic
pre 2 godine
Nasa ministarka samo obecava, i sve ostane na obecanjima 👎👎👎
Aleksandar_IN
pre 2 godine
Ratar samo obrađuje zemlju, a stočar mora i da ore zemlju i da seje i svaki dan da nahrani stoku, napoji, pomuze. Zato što se više davalo ratarima, zato je stočarstvo dovde došlo...