Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 19.07.2020. 14:00

Pčelari na mukama: kako sprečiti trovanje pčela?

Svake godine pčelarenje u nekom kraju Srbije pretrpi značajne gubitke od trovanja. Kako rešiti veliki i trajni problem ?

Foto: Bigstockphotos/benettor
  • 464
  • 117
  • 0

Ako pčelari najavljuju da će 2020. godina ostati zabeležena kao vrlo loša za njihov rad, pre svega zbog nepovoljnih vremenskih prilika, šta tek da kažu za prošlu godinu, kad je trovanje pčela uništilo mnoga pčelarska gazdinstva, naročito manja? Kikindske pčelare pogodio je pravi pomor početkom maja 2019. godine, kad je uginulo preko pedeset miliona pčela i kad su fotografije uginulih insekata i praznih košnica, dospele u udarne vesti i na naslovne strane.

Kikinđanima se ponovila situacija iz 2015. godine, takođe katastrofalna, sa masovnim trovanjem i velikim gubicima koji su premašili pola milijarde evra. Zagađivač ili trovač nije nijednom lociran iako su stradale pčele, drugi insekti, ptice i male poljske životinje, odnosno, čitav ekosistem ravničarskog predela. Ove godine, na isti način stradao je sokobanjski kraj.

Šteta od trovanje pčela u Sokobanji, Rumi i Bojniku - 500.000 evra?

Pčelari su apelovali, pisali peticije, optuživali različite preparate koji se koriste u ratarstvu i voćarstvu, zahtevali da se prskanje komaraca ne obavlja iz aviona, organizovali okrugle stolove, ali pojava trovanja ostaje noćna mora za svaku godinu, svaki kraj i svakog proizvođača. Po jednu katastrofu svake godine malo koje pčelarsko gazdinstvo može da preživi.

Nema pčela - nema poljoprivrede

Kako je Danas pisao pre manje od godinu dana, Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) rekao je da je doprinos pčela domaćoj privredi procenjen na oko 500 miliona evra, a na svetskom nivou najmanje 153 milijarde evra (prema podacima FAO), pa ih je neophodno zaštititi od trovanja.

Država, na nesreću, nema kapacitete da pčele zaštiti, a pčelare obešteti. Zbog zagađenja prirode na planetarnom nivou, nekadašnje vrste prirodnih oprašivača su nestale. Ostala je još samo pčela da obavi ovaj veliki posao. U mnogim voćarskim i ratarskim usevima upravo od njene uloge zavisi najmanje 60 odsto ukupnog roda. Nema pčela - nema poljoprivrede. Nema poljoprivrede - za pet do sedam godina neće biti ni ljudi. Zašto ovako alarmantni podaci nisu dovoljni za akciju?!

SPOS: Potrebna globalna strategija za zaštitu pčela

Da problem nije nov niti predstavlja izuzetak, svedoči opet Danas, kad su pre 13 godine od trovanja stradale pčele u čačanskom kraju. Pčelari i pored štete koju su pretrpeli nisu podneli tužbu protiv ratara i voćara, želeći tako da pokažu dobru volju i ukažu na važnost saradnje. Pčelarski savezi i organizacije ističu da se često i ne prijavljuje pomor pčela i sumnja na trovanje, tako da mnogi slučajevi prolaze čak i bez odjeka u javnosti. Prema raspoloživim podacima, u Srbiji ima između 14 i 15 hiljada pčelara sa oko 1.200.000 košnica što je zadovoljavajući broj, ali ne i u slučaju trovanja.

Pčelari se ipak oporavili od katastrofa koje su ih zadesile?

Da Ii je rešenje u striktnoj primeni Zakona o zaštiti bilja? Unapređenju prakse svake lokalne samouprave i njeno prilagođavanje potrebama pčelara? Sami proizvođači nisu pristalice da iko bude strogo kažnjen, radije predlažu saradnju, dogovor, poštovanje kalendara prskanja bilja i redovno obaveštavanje o prskanju, kako bi imali vremena da zaštite pčele.

Slab odziv za peticiju da se zaštite pčele Srbije

Mnogi od njih su posle štete koji su pretrpeli napustili pčelarenje, ali više je onih koji su se oporavili i delatnost i prihod od meda pojačali proizvodnjom i prodajom rojeva, kvalitetnih matica i košnica kao i preparata od meda i propolisa, veoma interesantnih na tržištu, željnom organskih proizvoda i lekova iz prirode.

Dalja sudbina pčela i pčelara - sudbina je svih nas.


Tagovi

Pčelarska gazdinstva Pomor pčela Trovanje pčela Pčelari Rodoljub Živadinović Prirodni oprašivači Košnice Zaštita pčela


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".