Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zemljišna politika
  • 10.08.2015. 12:20

Šta se "valja" iza Nacrta?

U javnim se nastupima bolja naplata izdatog zemljišta i mogućnost kupovine guraju u prvi plan, a "ispod haube" investitorima se namerava dati 120.000 hektara u Vojvodini.

  • 1.122
  • 349
  • 0

Odavno nije bilo tako zanimljivo u Skupštini Vojvodine. Iako je počelo gotovo protokolarno, u rukavicama, kasnije se pucalo se iz svih oružja. Naravno - verbalno. Neko neupućen ne bi očekivao da će rasprava, odnosno okrugli sto o dokumentu vrlo originalnog naziva "Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu", pobuditi toliku pažnju.

Diskusiju je organizovala pokrajinska administracija. Predstavnici predlagača, Ministarstva poljoprivrede, došli su u najačem sastavu (ne računajući ministarku Snežanu Bogosavljević Bošković). Bila je prisutna Dragana Gođevac - Obradović, direktorka Uprave za poljoprivredno zemljište, koja je i obrazlagala Nacrt, zatim pomoćnik ministra poljoprivrede, Nenad Katanić i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Željko Radošević, kao i savetnik predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića za poljoprivredu, Dragan Glamočić.

Sa druge strane (namerno kažem druge strane, pošto su im mišljenja dijametralno suprotna) pokrajinci na čelu sa sekretarom za poljoprivredu Branislavom Bogaroškim. Učešće u raspravi uzeli su i sekretar Udruženja poljoprivrede pri Privrednoj komori Vojvodine Đorđe Bugarin, kao i predstavnici gotovo svih značajnijih udruženja poljoprivrednika u pokrajini: Miroslav Kiš, Vojislav Malešev, Sanja Bugarski...

Šta nije sporno?

Za početak, da vidimo šta u Nacrtu nije sporno, oko čega su se složili svi učesnici u raspravi. Nije sporno da korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta vode knjigu polja, da lokalna samouprava mora da donese program korišćenja poljoprivrednog zemljišta do 31.03. i da za nečinjenje trpi posledice pa čak i blokadu transfera novca iz budžeta, da se strogo kazne uzurpatori državnog poljoprivrednog zemljišta (trostruki iznos ilicitiranog zemljišta na toj teritoriji), način uvođenja u posed i drugo.

Cena zakupa "ide u nebo"

Razmljiva je namera ministarstva da želi da bolje naplati korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta, kazni uzurpatore, i više državnog zemljišta izda u zakup. Međutim, jedan od razloga za neatraktivnost zakupa državnog zemljišta u državnoj svojini krije se u članu 64. predloženog nacrta, u kome se kaže: "Početna cena zakupa zemljišta iz stava 1. ovog člana u prvom krugu ne može biti niža od 100% prosečne cene zakupa na području na kojem se to zemljište nalazi, odnosno u drugom krugu ne može biti niža od 70% prosečne cene zakupa na kojem se zemljište nalazi..." Na ovaj način se samo zidaju cene do astronomskih razmera, pa nije ni čudo što državno zemljište na mnogim mestima nije atraktivno poljoprivrednicima.

U predloženom Nacrtu, u članu 72A reguliše se kako poljoprivrednici mogu da kupe državno poljoprivredno zemljište. Prema tom članu oni koji imaju do 30 hektara zemljišta mogu da kupe do 20 hektara. Naravno, da tu mogućnost ministarka najviše koristi u javnim nastupima prilikom predstavljanja Nacrta. Ta kupovina je uslovljena kroz šest administrativnih tačaka, a u svom izlaganju u Skupštini Vojvodine sekretar Udruženja poljoprivrede pri Privrednoj komori Vojvodine Đorđe Bugarin, obrazložio je zašto ovu mogućnost poljoprivrednici u većem broju neće iskoristiti.

"Podržavam da se omogući poljoprivrednicima da kupe državno poljoprivredno zemljište, ali kako je u Nacrtu postavljeno, mislim da će biti potpuno nesprovodivo. Evo moje kalkulacije za poljoprivrednika sa 20 hektara koji hoće da kupi još 20 hektara po prosečnih 8.000 evra po hektaru; to je ukupno 160.000 evra. Ako se to podeli na 5 godina kako predlaže zakonodavac, to je 32.000 evra godišnje. Tada se otvara pitanje da li je moguće sa postojećih 20 hektara i 20 koje bi ste dobili kupovinom, napraviti akumulaciju koja će omogućiti redovno servisiranje tog kredita? To znači da bi morali sa 40 hektara omogućiti akumulaciju od 800 evra po hektaru što je nemoguće. Po mom mišljenju najprimerenije bi bilo da dug poljoprivrednici vraćaju 20 godina. Tada bi mogli da servisiraju dug", kaže Bugarin.

Šta dobijaju "investitori"?

Bez premca, najveće sporenje u Nacrtu Zakona o izmenama i dpunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu je u tački 64A. Za poljoprivrednike u Vojvodini i pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, Branislava Bogaroškog potpuno je neprihvatljivo da se na teritoriji opština trećina državnog poljoprivrednog zemljišta, po pravu prečeg zakupa, daje jednom investitoru. I to po pravu prečeg zakupa na 30 godina.

Sekretar Bogaroški smatra da će to direktno ugroziti status poljoprivrednika u Vojvodini. "Ovim zakonom se uvodi novi institut, odnosno otvara se mogućnost davanja državnog zemljišta pravnim licima u dugoročni zakup do 30 godina, i to 30 odsto zemljišta u svakoj lokalnoj samoupravi", objasnio je Bogaroški, navodeći da se radi o gotovo 120 hiljada hektara, koje bi trebalo direktnom pogodbom sa pravnim licima da se daju u dugoročni zakup, te da su iz zakupa isključena fizička lica, to jest, registrovana poljoprivredna gazdinstva.

Bogaroški je dodao da nema nikakvog razloga da iz ovog postupka budu isključena fizička lica, kao što nema razloga ni da bude samo jedan investitor. "Moramo voditi računa o tome da su preko 70 odsto zakupaca državnog zemljišta upravo registrovana poljoprivredna gazdinstva. Mislim da je velika greška da se isključe iz zakupa 30 odsto zemljišta, i verujem da će to istovremeno stvoriti i armiju nezaposlenih koji neće moći sebi da obezbede egzistenciju", naveo je Bogaroški.

Sekretar je bio i konkretniji. On je rekao da grad Zrenjanin, na primer, raspolaže sa 24.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. To znači da će, prema Nacrtu, jedan ivestitor dobiti 8.000 hektara. Bogaroški je istakao da on sada ima 38 godina i pitanje je da li će biti živ kada taj zakup istekne. Svojevrstan apsurd je da o oduku o ovom izuzetno važnom pitanju donosi lokalna samouprava u roku od pet dana. Ako to ne uradi taj servis će umesto nje uraditi Ministarstvo poljoprivrede.

Šta mislite koliko tu ima prostora za korupciju?

U diskusijama o predloženim rešenjima u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i ostari paorski lideri su uglavnom dali negativno mišljenje o predloženom dokumentu. Uz to predsednica Centralne asocijacije proizvođača mleka, Sanja Bugarski je istakla da su sve dosadašnje predloge na Nacrt čelnici ministarstva odbili.

O Nacrtu zakona uz Skupštinu Vojvodine, diskutovalo se u Skupštini Srbije, Nišu, a poslednja javna rasprava će biti održana u četvrtak 13.08. u Skupštini grada Novog Sada. Da li će javne rasprave biti samo farsa, i da li će većina u republičkoj Skupštini uraditi ono što je namerila, saznaćemo vrlo brzo. Javna diskusija se zaključuje 18. avgusta, a zakon donosi na jesen.

Uostalom, svi zainteresovani sa Nacrtom se mogu upoznati ovde.


Foto prilog


Tagovi

Zakup Državno zemljište Licitacija Izdavanje Zemljišna politika Zakon o poljoprivrednom zemljištu Korupcija PKV Skupština Vojvodine Budžet Snežana Bogosavljević Bošković Dragana Gođevac - Obradović Nenad Katanić Željko Radošević Dragan Glamo


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."