Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 27.11.2022. 13:30

Svinjokolja, kolinje ili zabijačke i kome pripada džigerica?

Iako su moderne sprave i pomagala zamenile nekadašnje, još u poljoprivredi ima poslova koji se obavljaju uz veliko učešće ručnog rada. Ovde se svakako misli na praksu rezervisanu za ovaj deo godine: čim dovoljno zahladni, vreme je za klanje svinja.

Foto: Zlatko Markovinović
  • 410
  • 20
  • 0

Bez obzira da li se ovaj postupak zove svinjokolj, kolinje, zabijačke, disnotor, svinjska daća ili nekim drugim imenom, zadržao je elemente tako stare običajne prakse da je ostao pravi izazov za etnologe i druge stručnjake.

Iako žene obavljaju većinu radnih zadataka, naročito onih najprljavijih, smatra se da je svinjokolj muški posao. Prvo se uveče okuplja muško društvo kod domaćina u čijoj avliji će se svinja klati, da bi obavili važne dogovore, uz vino ili rakiju. Sramota bi bila za domaćina da nema dovoljno alkohola i suvog mesa za meze uz piće. Ovi dogovori znaju da potraju i nekoliko večeri, jer svinjokolj je celodnevni posao, koji počinje ranom zorom. Prvo muškarci, kad se okupe, piju - uglavnom rakiju, negde i kafu, ali ne jedu.

"Koljem po kućama"

Zatim se pristupa klanju svinje, ozbiljno, kao da je u pitanju obred - a možda i jeste, ali, svrha tog obreda je davno zaboravljena. Veoma je važno da kolje muškarac lake ruke, brzo, tako da životinja ne stigne ni da krikne. Ako se zaklana životinja muči i "krči", veruje se da će deca sanjati strašne snove, a onda se preduzimaju razne zaštitne mere.

Bitno je da je majstor "lake ruke" (foto: M. Pavlović)

Danas se koristi električni pištolj da omami svinju, ali još uvek veliko poštovanje uživa onaj komšija, kum ili najbolji drug koji ume da zakolje svinjče kao u stara vremena. Tako su nesumnjivo nastali oni oglasi "koljem po kućama", koji izazivaju toliko smeha, zabune ili pravog užasa čitalaca. Ova veština se plaća - u savremeno doba novcem, a nekad je vođi ekipe pripadala džigerica, oko dva kilograma krmenadli i deo iznutrica.

Posao oko klanja, raspolućivanja i uređivanja svinje protiče uz mnoge anegdote, naročito one u kojima se priča kako je krmača od 200 kilograma, negde i nekad, napala vođu ekipe koja je došla da je liši života, jurila ga, strgla mu čizmu s noge, da se nije uzverao na krov od štale, možda bi ga i ujela, a svinje imaju opak ujed, tako da je na kraju domaćin morao da je ubije, iz puške. 

Koje u zamrzivač, koje u kobasice...

Kad je svinja zaklana i oprana, treba je ošuriti i oprljiti - danas se koristi brener, nekad se koristila rukovet slame, zapaljene na jednom kraju, tako da kožura bude žuta kao šargarepa. Upravo ta kožura, tek skinuta sa životinje, posuta sa malo soli i aleve paprike, poslužiće kao doručak, muškarcima, koji ne prestaju da piju, i deci, ako ih ima u kući ili su se pridružila iz komšiluka.

Zatim se odvaja meso koje će ići u zamrzivač, koje u kobasice, koje u švargle, majuške ili krvavice, već zavisi šta se u kom domaćinstvu priprema, koje na dimljenje, a koje u šerpu ili "pleh", odmah na licu mesta da bi se pripremio bogat obrok za ukućane, družinu koja je izvela poduhvat i komšiluk koji se u međuvremenu okupio.

Ništa bez kobasica

Žene od sala prave salčiće - kolače s pekmezom, a u velikom "bagraču" spremaju se sveži čvarci. Ukoliko je raspoloženje na visini, a pića dovoljno, druženje može da potraje do zore sledećeg dana. 

Žene, po pravilu, jedu tek kad operu dvorište od krvi, posuđe i pribor od masnoće, smeste meso u zamrzivač, isprazne pune pepeljare i operu čaše od pića i tanjire od pojedenog jela. Ali, kad se posao završi, svi pristupaju ukusnim jelima od svinjetine, a običaji i obredi bivaju zaboravljeni do sledeće prilike.  


Tagovi

Svinjokolj Kolinje Klanje svinja Čvarci Kobasice Običaji


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić