Pretraživanje tekstova
Sudeći po INPN mapi, stršljen se 2023. godine proširio na 20 novih administrativnih jedinica u raznim evropskim zemljama.
Francuski nacionalni program za biodiverzitet INPN (National Inventory of Natural Heritage) objavio je mapu rasprostranjenosti azijskog stršljena Vespa velutina u Evropi, jednog od najopasnijih neprijatelja pčela i drugih insekata, prenosi SPOS. Procenjuje se da prosečna porodica Vespa velutina pojede više od 11 kilograma insekata po sezoni, od čega 60 odsto čine pčele.
To je, podsetimo, ogromna razlika u odnosu na domaćeg stršljena kod kojeg one čine samo pet odsto hrane. Azijske medonosne pčele su razvile efikasnu strategiju odbrane - kada stršljen krene u napad, one ga okruže, zbijaju se oko njega i povećavaju temperaturu dok ne ugine, ali evropske pčele ne znaju da se odbrane na ovaj način.
Napravio klopku za azijskog stršljena od sanduka, danas izvozi širom Evrope
Prema procenama stručnjaka, u Francuskoj će u bliskoj budućnosti godišnje stradati do 300 hiljada pčelinjih društava od napada ovog predatora, troškovi pčelara za obnavljanje ovih gubitaka približiće se 26 odsto prihoda od prodaje meda, a ukupni ekonomski šteta od stršljena dostići će 30,8 miliona evra godišnje.
Sudeći po INPN mapi, stršljen se 2023. godine proširio na 20 novih administrativnih jedinica u raznim evropskim zemljama. Istovremeno, glavni vektor njegovog širenja i dalje je bio usmeren na istok - ka srednjoj i istočnoj Evropi. U septembru 2023. godine u Mađarskoj, u blizini granice sa Austrijom i Slovačkom, otkrivena je radilica Vespa velutina.
Azijski stršljen stvara probleme u zapadnoj Evropi - naučnici pronašli rešenje?
Najčešći način borbe protiv stršljena do sada ostaje uništavanje njegovih gnezda od strane timova specijalista koji koriste insekticide. Ovo su radno intenzivne i skupe operacije.
Izvori
Tagovi
Azijski stršljen SPOS Vespa velutina Neprijatelj pčela Pčelinja društva INPN mapa Uništavanje gnezda Šteta od stršljena Predator
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.