Pretraživanje tekstova
Sudeći po INPN mapi, stršljen se 2023. godine proširio na 20 novih administrativnih jedinica u raznim evropskim zemljama.
Francuski nacionalni program za biodiverzitet INPN (National Inventory of Natural Heritage) objavio je mapu rasprostranjenosti azijskog stršljena Vespa velutina u Evropi, jednog od najopasnijih neprijatelja pčela i drugih insekata, prenosi SPOS. Procenjuje se da prosečna porodica Vespa velutina pojede više od 11 kilograma insekata po sezoni, od čega 60 odsto čine pčele.
To je, podsetimo, ogromna razlika u odnosu na domaćeg stršljena kod kojeg one čine samo pet odsto hrane. Azijske medonosne pčele su razvile efikasnu strategiju odbrane - kada stršljen krene u napad, one ga okruže, zbijaju se oko njega i povećavaju temperaturu dok ne ugine, ali evropske pčele ne znaju da se odbrane na ovaj način.
Napravio klopku za azijskog stršljena od sanduka, danas izvozi širom Evrope
Prema procenama stručnjaka, u Francuskoj će u bliskoj budućnosti godišnje stradati do 300 hiljada pčelinjih društava od napada ovog predatora, troškovi pčelara za obnavljanje ovih gubitaka približiće se 26 odsto prihoda od prodaje meda, a ukupni ekonomski šteta od stršljena dostići će 30,8 miliona evra godišnje.
Sudeći po INPN mapi, stršljen se 2023. godine proširio na 20 novih administrativnih jedinica u raznim evropskim zemljama. Istovremeno, glavni vektor njegovog širenja i dalje je bio usmeren na istok - ka srednjoj i istočnoj Evropi. U septembru 2023. godine u Mađarskoj, u blizini granice sa Austrijom i Slovačkom, otkrivena je radilica Vespa velutina.
Azijski stršljen stvara probleme u zapadnoj Evropi - naučnici pronašli rešenje?
Najčešći način borbe protiv stršljena do sada ostaje uništavanje njegovih gnezda od strane timova specijalista koji koriste insekticide. Ovo su radno intenzivne i skupe operacije.
Izvori
Tagovi
Azijski stršljen SPOS Vespa velutina Neprijatelj pčela Pčelinja društva INPN mapa Uništavanje gnezda Šteta od stršljena Predator
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.