Pretraživanje tekstova
Odumiranje pčela usred varoe negativno se izražava za celokupan eko sistem oko nas, a posledice osećamo iz godine u godinu.
Jedna od najkorisnijih i najbitnijih životinja na planeti velikom brzinom nestaje. Pčele izumiru zbog gubitka staništa, klimatskih promena i korišćenja pesticida. Ipak, jedan od najvećih neprijatelja za pčelinja društva je svakako i Varroa destructor - parazit koji živi na površini svog domaćina. On izaziva bolest varoozu.
Pčelar Saša Radivojević, ističe da je zbog napada varoe tokom protekle godine ostao skoro i bez pčela, i bez prinosa: "Ovo je prva godina, posle 17 godina kako nisam odselio pčele na suncokret, zbog prošlogodišnjeg napada varoe. Mislio sam da se vaga pokvarila, otišao sam posle nedelju dana u pčelinjak i imao šta da vidim. Sva izletnica je stradala. To je vrlo teško - ostanete bez prinosa, a vrlo je teško posle oporaviti takav jedan pčelinjak".
Odumiranje pčela usred varoe negativno se izražava za celokupan eko sistem oko nas, a posledice osećamo iz godine u godinu.
Postoji nekoliko mogućnosti za tretiranje varoa grinje, a svaki pčelar bira onaj koji je za njega najefikasniji, ali i najlakši.
U većini slučajeva se koristi ram građevnjak. On se ubacuje u plodište, unutar legla. Matica u krupne ćelije polaže neoplođena, trutovska jaja, a ovde će svoja jaja položiti i varoa. Kada se ram izvadi iz košnice, uklanja se veliki broj jaja i larvi varoe.
Jedan od načina je i smanjivanje legla u infrastriranom društvu. Matica se ograničava na jedan ili dva prazna rama. Oni su okruženi saćem sa poklopljenim ćelijama., pa je nemoguća migracija ženki varoe. Tu je i isecanje trutovskog legla. Upotrebljava se i trutovski mamac saća za hvatanje varoe, a u ovu svrhu se koriste TIT-3 ramovi. Kao klopka koristi se roj od starih pčela u koji se postavlja okvir sa trutovskim praznim saćem, čiji je zadatak da pokupi varou, a uspeh je 80%. Seoba i osunčavanje košnica je takođe važno, jer povećanje temperature ne odgovara krpelju. Poželjni su i tretmani oksalnom, mlečnom i mravljom kiselinom.
Većina pčelara je u nedoumici kada je najefikasnije sprovesti detaljnu kontrolu ovog parazita u košnici. Tokom zime, neki uzgajivači pčela unište veći deo varoe i preskoče prolećno tretiranje, što je pogrešno, navode mnogi stručnjaci iz ove oblasti. Interesantna je činjenica da jedna polno zrela ženka varoe može dati do hiljadu potomaka.
U predstojećim jesenjim mesecima najvažniji posao pčelara je zazimljavanje. Kvalitet i kvantitet meda u narednoj godini u velikoj meri zavise od ovog postupka. Da bi društvo kvalitetno prezimilo, mora imati dovoljne količine pravilno raspoređene hrane, Radivojević istiće da je za zimovanje jednog pčelinjeg društva potrebno ostaviti i do 20 kg meda.
Tagovi
Varoa Ekološko suzbijanje varoe Ram građevnjak Trutovsko leglo Varooza Saša Radivojević Zazimljavanje
Autorka
Više [+]
Mirjana je diplomirani novinar, dete sa sela i entuzijasta u duši. Novinarstvom se bavi od 2008.godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.