Pretraživanje tekstova
Naučnici su sproveli istraživanje, utiče li dodavanje masnoća i aminokiselina u polen na ishranu pčela i bumbara.
Pčele su važan činilac u našem okruženju i prehrani. Bez njihovog oprašivanja mnoge biljne vrste ne bi mogle da se razmnožavaju, stoga njihova smrtnost utiče i na naše snabdevanje hranom. Kako piše phys, treba uzeti u obzir da na svetu postoji više od 20.000 vrsta pčela. Osim medonosnih pčela značajni su i bumbari.
Pčele većinu hranjivih sastojaka dobijaju iz svojih glavnih hranidbenih izvora, a to su nektar i polen (cvetni prah). Dok je nektar uglavnom izvor ugljenih hidrata, polen sadrži većinu ostalih potrebnih hranjivih sastojaka; belančevine, masti, minerale i vitamine. Do danas, istraživači su pretpostavljali da pčele poput ostalih biljojeda, uglavnom uzimaju u obzir sadržaj belančevina prilikom izbora svoje hrane.
Koristeći mehanički pristup u dva koraka, a koji je uključivao eksperimente učenja i hranjenja, grupa naučnika je uspostavila novu metodu kako bi budno pazili na navike u ishrani ovih insekata. Kao prvi korak, eksperimenti su pomogli naučnicima da utvrde sklonost pčela na određene hranjive materije - u ovom slučaju masti i belančevine.
Fabijan Ridenauer (Fabian Rüdenauer), glavni naučnik studije, rekao je: "Fokusirali smo se na masnoće i aminokiseline, koje predstavljaju dve esencijalne makro hranjive materije u polenu i koje će pčele verovatno uočiti i okusiti".
Istraživanje je sprovedeno tako da je u polen dodata manja količina masnih kiselina kako bi se povećao sadržaj masti. Istraživači su otkrili da pčele i bumbari mogu jasno da razlikuju prirodnu od one s povećanim udelom masti te da su jasno pokazale sklonost ka prirodnom polenu. Iznenađujuće je to što kod izmene sadržaja aminokiselina u polenu, pčele i bumbari to nisu mogli da razlikuju.
Zaključak je da ako cvetni prah sadrži masti više od uobičajene količine, pčele i bumbari ga manje konzumiraju. Oni su zapravo radije bili gladni nego što su konzumirali takvu hranu.
Istraživačka grupa je zaključila da masnoća u polenu negativno utiče na reproduktivne sposobnosti pčela i bumbara, ali i na njihovo preživljavanje. Dok, varijacije u sadržaju aminokiselina nisu uticale na navike u ishrani pčela, opstanak ili reprodukciju.
Istraživači, takođe, prikupljaju i dodatne podataka o prehrambenoj hemiji polena kako bi dobili pregled širokog spektra različitih biljnih vrsta. "To bi u budućnosti moglo dovesti do boljeg razumevanja uticaja varijacija cvetnih vrsta na pčele, a moglo bi poboljšati i zaštitne mere poput eko-koridora u poljoprivrednom okruženju", predviđaju istraživači.
Podsetimo, cvetne biljke, smeštene u eko-koridorima, ispuštaju miris ili biohemijske materije koje odbijaju štetne insekte, a privlače korisne te predatore i oprašivače ili privlače štetne insekte, štiteći biljku.
Tagovi
Pčele Ishrana pčela Bumbari Ishrana bumbara Istraživanje Masti Aminokiseline Polen Cvetni prah
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.