Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Svetski dan pčela
  • 20.05.2020. 07:30

Obeležavamo Svetski dan pčela, jednih od najvažnijih živih bića na Zemlji

Sve je počelo još u XVIII veku kada je Slovenac Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik, a bio je i među prvim ljudima koji je podsticao njihov značaj u svetu. Austrijska carica Marija Terezija primetila je njegovu angažovanost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.

Foto: Depositphotos/belchonock
  • 549
  • 691
  • 0

"Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čoveku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života", poznata je izjava Alberta Ajnštajna koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promenimo nešto u vezi sa njihovom dobrobiti, mogli bismo na teži način da saznamo da li je ona istinita.

Pad populacije pčela u posledne vreme postala je tema koja sve više zabrinjava, a kako bi se ljudi edukovali o njihovoj važnosti, 20. maja svake godine obeležava se njihov dan - Svetski dan pčela.

Kako je sve počelo?

Sve je počelo još u XVIII veku kada je Slovenac Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik, a bio je i među prvim ljudima u svetu koji je naglašavao njihov značaj. Austrijska carica Marija Terezija primetila je njegovu angažovanost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.

Čovek zavisi od pčela i drugih oprašivača - neka svaki dan bude njihov

Zahvaljujući njemu, pčelarastvo je danas vrlo negovana tradicija u Sloveniji, gde košnice mogu da se vide načičkane na poljima, krajevima šuma, u vrtovima i na krovovima, a ta je zemlja i svetska predvodnica u njihovu očuvanju. 

Pčela se kao simbol marljivog rada često nalazi na ulazima u banke i muzeje, a čak je utisnuta i na kovanici od dva evra koju je Evropska centralna banka izdala povodom prvog Svetskog dana pčela 20. maja 2017. godine, na inicijativu Slovenije. Ovaj je datum izabran, jer je to dan rođenja Antona Janše.

Zaštita pčela i meda

Iako je sektor pčelarstva malen, jako je važan za poljoprivredu, bezbednost hrane i biodiverzitet jer su pčele najbrojniji oprašivači cvetova. Bolesti životinja, intenzivna poljoprivreda, izlaganje hemikalijama, pa i gubitak staništa i sve lošiji klimatski uslovi pretnja su njihovoj produktivnosti.

Pčelarstvo je prisutno u svim državama Evrope, s tim da se uslovi proizvodnje, prinosi i pčelarske prakse razlikuju od zemlje do zemlje. Evropska Unija je, nakon Kine, drugi po važnosti proizvođač meda u svetu, no istovremeno je i neto uvoznik meda iz zemalja izvan svojih granica. Države članice EU sa najvećom proizvodnjom meda (Rumunija, Španija, Mađarska, Nemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska) uglavnom su smeštene u južnom delu Evrope, gde su povoljniji klimatski uslovi.

Broj košnica u Srbiji u proseku raste za oko 43,7 hiljada godišnje

Evropska Komisija u svom izveštaju objavila je kako će se za pčelarsku godinu 2020/2022. na nacionalne programe u Uniji potrošiti 240 miliona evra, što je 11 odsto više u odnosu na razdoblje 2017/2019.

EU nakon Kine drugi najveći proizvođač meda

U Evropskoj Uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 miliona košnica proizvedu oko 250.000 tona meda.

Međutim, proizvodnja ne pokriva potražnju, pa su tako u 2018. godini države članice EU-a uvezle 208.000 tona prirodnog meda iz zemalja izvan Unije, u vrednosti od 452 miliona evra. 

Uvozni med: U pakovanju od jednog kilograma samo 300 grama pravog meda?

U poređenju sa svetskom konkurencijom, evropski pčelari imaju relativno visoke troškove proizvodnje, a ograničen izvoz je skuplji od uvezenog meda. 

Kako smo ranije pisali, u Srbiji se pčelarstvom bavi oko 30.000 domaćinstava, ali je zvanično registrovano 15.000 pčelara. U stacionarnim i selećim pčelinjacima širom zemlje ima između 850.000 i milion košnica. Proizvodnja meda u Srbiji varira od 6.000. do 9.500 tona godišnje, od čega sortne vrste meda - bagremov i suncokretov čine po trećinu, a još jednu trećinu sve druge vrste.

Krenuo uvoz meda u Srbiju iz Moldavije?

Statistika kaže da je u Srbiji 2018. godine proizvedeno oko 9.000 tona meda, izvezeno 2.774 tone u vrednosti 12,4 miliona dolara. Uvezene su 43 tone meda, za šta je potrošeno 266.000 evra. Cena meda u EU varira iz godine u godinu i kreće se od pet do sedam evra za kilogram bagremovog meda i četiri do 4,5 evra za kilogram livadskog. 

Da li ste znali?

Osim što su korisne, pčele su vrlo zanimljivi insekti. Da li ste znali da: 

  • Medonosne pčele (Apis mellifera) imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu da razlikuju stotine različitih biljnih sorti.
  • Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk zujanja.
  • Prosečna pčela proizvede oko jednu i po kašičicu meda u svom životu, a tokom jednog leta poseti 50-100 cvetova.

Pčele vide bolje od ljudi, dronova i robota

  • Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi članovi mogli da je prepoznaju.
  • Pčele radilice su zapravo polno nerazvijene ženke.
  • Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao seme semenke, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne da naprave kompleksne proračune u vezi sa svojim letovima.

Tagovi

Pčele Svetski dan Anton Janša Hrana Evrospka unija Srpski pčelari Pčelarstvo u Srbiji Slovenija


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.