Sve je počelo još u XVIII veku kada je Slovenac Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik, a bio je i među prvim ljudima koji je podsticao njihov značaj u svetu. Austrijska carica Marija Terezija primetila je njegovu angažovanost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.
"Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čoveku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života", poznata je izjava Alberta Ajnštajna koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promenimo nešto u vezi sa njihovom dobrobiti, mogli bismo na teži način da saznamo da li je ona istinita.
Pad populacije pčela u posledne vreme postala je tema koja sve više zabrinjava, a kako bi se ljudi edukovali o njihovoj važnosti, 20. maja svake godine obeležava se njihov dan - Svetski dan pčela.
Sve je počelo još u XVIII veku kada je Slovenac Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik, a bio je i među prvim ljudima u svetu koji je naglašavao njihov značaj. Austrijska carica Marija Terezija primetila je njegovu angažovanost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.
Čovek zavisi od pčela i drugih oprašivača - neka svaki dan bude njihov
Zahvaljujući njemu, pčelarastvo je danas vrlo negovana tradicija u Sloveniji, gde košnice mogu da se vide načičkane na poljima, krajevima šuma, u vrtovima i na krovovima, a ta je zemlja i svetska predvodnica u njihovu očuvanju.
Pčela se kao simbol marljivog rada često nalazi na ulazima u banke i muzeje, a čak je utisnuta i na kovanici od dva evra koju je Evropska centralna banka izdala povodom prvog Svetskog dana pčela 20. maja 2017. godine, na inicijativu Slovenije. Ovaj je datum izabran, jer je to dan rođenja Antona Janše.
Iako je sektor pčelarstva malen, jako je važan za poljoprivredu, bezbednost hrane i biodiverzitet jer su pčele najbrojniji oprašivači cvetova. Bolesti životinja, intenzivna poljoprivreda, izlaganje hemikalijama, pa i gubitak staništa i sve lošiji klimatski uslovi pretnja su njihovoj produktivnosti.
Pčelarstvo je prisutno u svim državama Evrope, s tim da se uslovi proizvodnje, prinosi i pčelarske prakse razlikuju od zemlje do zemlje. Evropska Unija je, nakon Kine, drugi po važnosti proizvođač meda u svetu, no istovremeno je i neto uvoznik meda iz zemalja izvan svojih granica. Države članice EU sa najvećom proizvodnjom meda (Rumunija, Španija, Mađarska, Nemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska) uglavnom su smeštene u južnom delu Evrope, gde su povoljniji klimatski uslovi.
Broj košnica u Srbiji u proseku raste za oko 43,7 hiljada godišnje
Evropska Komisija u svom izveštaju objavila je kako će se za pčelarsku godinu 2020/2022. na nacionalne programe u Uniji potrošiti 240 miliona evra, što je 11 odsto više u odnosu na razdoblje 2017/2019.
U Evropskoj Uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 miliona košnica proizvedu oko 250.000 tona meda.
Međutim, proizvodnja ne pokriva potražnju, pa su tako u 2018. godini države članice EU-a uvezle 208.000 tona prirodnog meda iz zemalja izvan Unije, u vrednosti od 452 miliona evra.
Uvozni med: U pakovanju od jednog kilograma samo 300 grama pravog meda?
U poređenju sa svetskom konkurencijom, evropski pčelari imaju relativno visoke troškove proizvodnje, a ograničen izvoz je skuplji od uvezenog meda.
Kako smo ranije pisali, u Srbiji se pčelarstvom bavi oko 30.000 domaćinstava, ali je zvanično registrovano 15.000 pčelara. U stacionarnim i selećim pčelinjacima širom zemlje ima između 850.000 i milion košnica. Proizvodnja meda u Srbiji varira od 6.000. do 9.500 tona godišnje, od čega sortne vrste meda - bagremov i suncokretov čine po trećinu, a još jednu trećinu sve druge vrste.
Statistika kaže da je u Srbiji 2018. godine proizvedeno oko 9.000 tona meda, izvezeno 2.774 tone u vrednosti 12,4 miliona dolara. Uvezene su 43 tone meda, za šta je potrošeno 266.000 evra. Cena meda u EU varira iz godine u godinu i kreće se od pet do sedam evra za kilogram bagremovog meda i četiri do 4,5 evra za kilogram livadskog.
Osim što su korisne, pčele su vrlo zanimljivi insekti. Da li ste znali da:
Tagovi
Autorka