Pretraživanje tekstova
Beograd je grad na dve reke, Savi i Dunavu, sa preko 40 uređenih parkova i velikim brojem medonosnih biljaka, autohtonih i introduciranih biljnih vrsta.
Urbano pčelarstvo podrazumeva postavljanje i održavanje košnica sa pčelama na ravnim krovovima zgrada u gradskim sredinama, ali možemo reći da je pravi odgovor ekološki svesnih građana, kompanija i institucija, onih koji su prepoznali značaj pčela u ekosistemu, njenu ugroženost, i koji su odlučili da brinu o pčelama i tako pruže svoj doprinos očuvanju biodiverziteta biljaka, pčela i prirode, piše Energetski portal.
Odgovor nije jednostavan, a koliko je situacija ozbiljna govori činjenica da je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) uvrstila neke vreste pčela na Evropsku crvenu listu ugroženih vrsta kojima preti istrebljenje (European Red List).
Fenomen masovnog i misterioznog nestajanje pčela - Collony Collapse Disorder (CCD), koje se pojavilo u SAD-u 2006. godine i proširilo po svim razvijenim zemljama sveta, naučnici povezuju sa intenzivnom proizvodnjom biljnih monokultura, klimatskim promenama i upotrebom određenih pesticida.
Beograd je grad na dve reke, Savi i Dunavu, sa preko 40 uređenih parkova i velikim brojem medonosnih biljaka, autohtonih i introduciranih biljnih vrsta. Pčelarski znalci rado ističu važnost lipe u razvoju i ishrani pčele, a lipov med je mnogima omiljen. U prestonici cvetaju tri sorte lipe: sitnolisna, krupnolisna i srebrnolisna i to čak preko dva meseca.
Beogradska marketinška agencija na krovu objekta postavila košnice
Pariz je primer metropole koja se može da pohavaliti dugom tradicijom urbanog pčelarstva koja seže u 1856. kada su prve košnice postavljene u Luksemburšku baštu i osnovana prva pčelarska škola. Ljubljanski urbani pčelari odavno imaju izuzetno mesto u zaštiti životne sredine svoga grada, podršku raznih institucija u realizaciji obrazovnih programa, a svojim projektom "BeePathNet" značajno su doprineli tome da glavni grad Slovenije ponese titulu Evropske zelene prestonice 2016. godine.
Oslo je, još jedan grad, koji je uspeo da pažljivim planiranjem održivog razvoja, što je podrazumevalo i izuzetnu brigu o pčelama, postane Evropska zelena prestonica 2019.
Podsetimo da je u avgustu 2021. godine pet košnica sa 200 hiljada pčela postavljeno na krovu studentskog doma Vajnabase 19 u Beču. O njima se brine tim lokalnog udruženja pčelara, a očekuje se kako će godišnje proizvoditi oko 60 kilograma cvetnog meda.
Izvori
Tagovi
Urbano pčelarstvo Beograd Cvetanje lipe Medonosno bilje Košnice na krovovima zgrada
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.