Na tržištu ima dovoljno kvalitetnog meda koji ima svoje kupce. Svaki potrošač bi trebao da ima svog pčelara kako bi bio siguran da u ishrani koristi prirodan med i pčelinje proizvode.
Poslednjih godina sve više je onih koji se bave pčelarstvom. Pored meda mnogi su bave i drugim proizvodima na bazi meda što je veoma traženo na tržištu. Pčelari iz Luga kažu da se med i pčelinji proizvodi dobro prodaju, a cene su veoma pristupačne imajući u vidu njihov značaj u svakodnevnom životu. Većina njih ima svoje stalne kupce, a pored prodaje na kućnom pragu, skoro svi izlažu svoje proizvode na raznim manifestacijama i pijacama.
Sve više je mladih pčelara u našoj zemlji. Neretko se i žene bave ovim poslom, koji i nije baš lak. Da je to tako, potvrđuje i Verica Koler iz Luga koja se pčelarstvom bavi već nekoliko godina.
"Bavimo se pčelarstvom poslednjih desetak godina. Ima se puno posla i ulaganja, ali mojoj porodici je to zadovoljstvo. Proizvodimo lipov i bagremov med koji se ovde na našem području najbolje prodaju", kaže Kolerova i dodaje da kada je lipa u pitanju pčele su na ispaši na Fruškoj Gori, a kada je vreme cvetanja bagrema, sele košnice u neke druge delove.
"Uglavnom imamo kvalitetan med koji uspevamo da prodamo jer je najvažnije da se on, kao i ostali pčelinji proizvodi nađe u svakodnevnoj ishrani svih nas."
I Vladanka Vasiljević iz Gornje Dobrinje kaže da je pčelarstvo lep, ali težak posao. Njeno gazdinstvo se pčelarstvom bavi već 26 godina.
"Kompletna porodica se bavi pčelarstvom. Već 26 godina smo u tom poslu koji nije lak kako drugi misle. Mora se biti odgovoran prema pčelama, dosta raditi, pratiti stanje pčelinjih društava posebno tokom zime, voditi računa kada su na ispaši", kaže Vasiljevićeva i dodaje da oni imaju dosta iskustva u tome i da su za sve te godine obezbedili i kupce koju su im verni, što je kako kaže, negde i najbitije, jer je i tržište važno.
Da pčerastvo, kao i ukupna poljoprivreda nije lako potvrdjuje i Vera Bažala iz Luga, koja kaže da i količina proizvedenog meda, ali i njegov kvalitet zavise od vremenskih uslova, pa ima dobrih, ali i loših godina.
"I kod nas je sve vezano za vremenske uslove, tako da imamo i loših, ali i dobrih godina. Ova baš i nije išla nama na ruku, ali meda će biti dovoljno. Važno je da prodamo ono što smo proizveli", priča pčelarka iz Luga.
Na tržištu pored meda dobro se prodaju i ostali pčelinji proizvodi kaže Olgica Kukučko iz Luga. Njena porodica se polsednjih 10-ak godina pored meda bavi i proizvodnjom drugih proizvoda.
"Proizvodimo razne kreme na bazi voska i meda, bombone od meda, medenjake. Sve ono gde med može da bude osnova", kaže ovaj proizvođač i dodaje da ih raduje i činjenica da je potražnja, kako za medom, tako i za ostaim pčelinjim proizvodima dobra.
Na tržištu ima dovoljno kvalitetnog meda koji ima svoje kupce. Svaki potrošač bi trebao da ima svog pčelara kako bi bio siguran da u ishrani koristi prirodan med i pčelinje proizvode. Do takvog meda može se doći na raznim manifestacijama, poput nedavno održane "Pod lipom se hladimo, medom se sladimo" u Lugu, ali i na vašarima i pijacama širom zemlje.
Ovih dana bagremov med ima cenu od 1.200 dinara za kilogram, dok je lipov nešto jeftiniji i košta 1.000 dinara.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske delatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Autor