Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suncokretova paša
  • 06.08.2020. 16:00

Suncokretova paša podbacila ove godine - med je ređi?

Med je u toku cele godine ređi, tako je bilo sa bagremom, isto je sada i na suncokretu, kaže Zoran Krstić, pčelar iz Vlasotinaca.

Foto: JumpStory
  • 783
  • 191
  • 0

Nakon loše bagremove paše već drugu godinu zaredom, pčelarima je ostala nada da će paše koje slede bar malo nadomestiti gubitke sa one glavne. Međutim, nedavno završena suncokretova paša nije uspela da popravi prvobitno stanje. Prema rečima pčelara sa kojima smo razgovarali, ova je jedna od najlošijih u poslednjih 10 godina.

Vladimir Kovrlija iz Beograda već je 15 godina u pčelarstvu. Svojih 50 košnica uvek seli, a na suncokretu su ove godine bile u Sremu.

Bagremova paša obećavajuća, krenule pripreme za suncokret

"Obično ih i selim u Srem, uvek gledam da nađem mesto gde ima vode zato što je bitno da je pčele imaju kako bi mogle da hlade košnicu i prave mikroklimu u njoj", napominje Kovrlija.

Biljke nisu bile izdašne

Iako je ovo jedna od najtežih godina kada je u pitanju suncokret, kaže da nije iznenađen.

"U poslednje tri godine na suncokretu je loše, tako da smo se navikli na to. Pre je to bila najsigurnija paša. Dobijali smo sigurne viškove meda za prodaju. Međutim, ova godina je bila specifična kao i prethodne dve, paša nije bila izdašna."

Kaže, više je razloga za to. Jedan od ključnih su vremenske prilike koje nisu bile naklonjene suncokretu.

"Noći su bile hladne, biljke nisu mogle dovoljno da mede, nisu bile izdašne, tu je i pojava hibrida koji se razlikuju od onih ranijih. Ko je imao slučajeve trovanja, taj je još gore prošao", napominje Kovrlija.

Smanjeni prinosi

Godišnje dobije oko 20 kilograma meda po košnici odnosno, otprilike jednu tonu ukupno. Međutim, prinosi ove godine nisu obećavajući, pa će i broj tegli verovatno biti manji. Umesto prosečnih 20 kilograma po košnici na suncokretu, ove sezone uspeo je da izvrca oko 10 kilograma.

Pčelari najveći gubitnici klimatskih promena

"Normalni prinosi na suncorketu bi trebalo da budu 20 kilograma i više. Na 50 košnica, ovih 10 kilograma je neisplativo. S obzirom na to da znamo da je cena suncokretovog meda na veliko oko dva evra, to je zaista malo kada se uporedi sa uloženim trudom i radom. Ja ću imati blagu zaradu, ali ovo mi je dodatni posao pa mi to ne predstavlja problem. Kada bih živeo samo od toga morao bih da imam bar 250 košnica", objašnjava Kovrlija.

Jedino lipova paša uspešna

Podseća da je bagremova paša ostavila velike gubitke, te da je, ukazuje, jedino lipova dobro prošla.

"Jedino je paša na lipi na Fruškoj gori bila bolja u odnosu na poslednjih nekoliko godina. Ko je selio na bagrem na dve paše i ko je selio na lipu, prošao je malo bolje."

Negativan sled prinosa

Osim vlage, kiše, pada temperature koja ne pogoduje suncokretu, bilo je i drugih faktora koji su uticali na loše prinose suncokretove paše, ukazuje pčelar iz Vlasotinca Zoran Krstić.

Vremenske neprilike i nepripremljenost pčelinjih društava umanjile su prinose

"Pčelinje zajednice nisu ušle u tu pašu u potpunosti pripremljene i jake kao što treba da budu. Za svaku pašu pčela se priprema oko 40 dana unapred. Međutim, mi smo imali loš bagrem na kom je usled vrućeg vetra naglo prestala paša, onda je livadska još gore prošla, iz nje sam izašao sa minusom od dva do tri kilograma po košnici, i sve je to uticalo i dovelo do loše suncokretove paše", objašnjava Krstić.

Od 13 do 14 kilograma

Njegovih 200 pčelinjih društava na suncokretu je bilo u okolini Požarevca. Iako paša nije zadovoljavajuća, Krstić je, kaže, srećan što je uspeo da izvrca i 13 do 14 kilograma po košnici.

"S obzirom na to kakva je godina bila, zadovoljan sam prinosom. Prema procena kolege koje ih sele u Banat i meštani Vojvodine, ja pripadam proseku. Imam oko 13 do 14 kilograma po seljenom društvu što je za ovu sezonu i dobro. Za druge sezone je to mali prinos."

"Naš med" počinje otkup neograničenih količina bagremovog i šumskog meda

Seća se, za 17 godina bavljenja pčelarstvom, bilo je i dobrih i loših godina. Prinosi su se kretali od tri do šest tona po godini.

"Prošla godina bila je dobra za suncokret, imao sam oko 25-26 kilograma po košnici. Pre tri, četiri godine bilo je i 30 i više kilograma, a na primer pre dve godine, usled suše, dobio sam svega 15 kilograma po društvu na suncokretu što je loše. Svaka godina je nepredvidiva", zaključuje naš sagovornik.

Med je u toku cele godine ređi

Kada je u pitanju kvalitet, kaže da je dobar, ali ukazuje da je i u tom pogledu ova godina specifična.

"Med je u toku cele godine ređi, tako je bilo sa bagremom, isto je sada i na suncokretu. Paša ide nekim tempom, ali ako naglo prestane, samim tim i pčele prekidaju svoju aktivnost i ne dovrše posao do kraja. To utiče i na sam kvalitet."

Krstić objašnjava da mu je ostalo da izvrca još 300-400 kilograma meda sa suncokreta, ali već sada može da kaže da će biti u blagom plusu kada sagleda troškove ulaganja i rada. Ipak, napominje, malo je novca za uložen trud.

Med je u toku cele godine ređi, tako je bilo sa bagremom, isto je sada i na suncokretu, kaže Zoran Krstić, pčelar iz Vlasotinaca.

"Kada selim pčele, ceo dan radim oko njih, uveče ih utovaram, noću vozim, ujutru istovaram i vraćam se, znači dva dana i jednu noć ne spavam. Moram da angažujem i drugo lice što iziskuje dodatne troškove", napominje ovaj pčelar.

Pčelarstvo je u problemu odavno i to, kako navodi, zbog prevelike upotrebe herbicida i insekticida, dok se sa druge strane gubi i stočni fond što sve zajedno ovu granu poljoprivrede dovodi u veoma težak položaj.


Tagovi

Suncokretova paša Vladimir Kovrlija Zoran Krstić Prinosi meda Selidba košnica Ređi med Vrcanje meda Loše stanje u pčelarstvu


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]