Pretraživanje tekstova
Prvobitno zamišljen digitalni katastar pčelinjih paša će omogućiti proizvođačima da besplatno putem platforme, izaberu željenu lokaciju za selidbu košnica i dobiju informaciju o tome koliko u krugu od kilometar, dva ili više ima pčelinjaka i da li tu mogu da postave svoj. Pčelari su, ipak, više nego skeptični.
Prošla je javna rasprava o Apisensu u okviru SPOS-a, a bogami i više manjih na fejsbuk profilima raznih grupa, ali i na stranici Agrokluba. Ova platforma koju je osmislio predsednik Skupštine SPOS-a i dugogodišnji pčelar Đorđe Mrkić, a koju će nakon odobrenja, Ministarstvo poljoprivrede i finansirati, naišla je, čini se, na više negodovanja nego odobravanja onih kojih se ova ideja najviše tiče.
Podsetimo, ovaj, prvobitno zamišljen digitalni katastar pčelinjih paša će omogućiti proizvođačima da besplatno putem platforme, izaberu željenu lokaciju za selidbu košnica i dobiju informaciju o tome koliko u krugu od kilometar, dva ili više ima pčelinjaka i da li tu mogu da postave svoj. Ne samo to, Apisensom će se olakšati sva birokratija i konačno steći uvid o pravom broju pčelara i košnica u Srbiji, paše će biti iskorišćenije, a prinos meda veći - što je krajnji cilj.
Međutim, uvek ima neko "ali". Ovoga puta dolazi od naših čitalaca koji su u anketi najviše glasali (46,9 odsto) za to da će doći do zloupotreba podataka ali i odustajanja od seoba pčela. Oko 33 odsto ne smatra da će nastupiti bilo kakva promena ovom aplikacijom, dok ostatak (19,7 odsto) vidi pozitivno "uređenje trenutnog haosa".
Nešto detaljniji bili su naši čitaoci u komentarima. Neki se boje da će se odavati "stalna skrovišta nekih pčelara", da je ovo početak gašenja onih manjih, a da će subvencije dobijati samo veliki proizvođači.
Šta vi mislite?
Ostavite nam u komentaru ispod teksta
Tagovi
Apisens Aplikacija Đorđe Mrkić Komentari Pčelinje paše Seoba pčela Košnice Prinos meda
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!
Aleksandar_IN
pre 1 godinu
"Iskorišćenost paša? Pa nije problem da rasporedimo košnice ravnomernije, ali su problem pristupni putevi. Da li je neko to možda uzeo u obzir?"