Veliki broj pčelara u valjevskom kraju koji živi u gradu, stariji je od 65 godina, a zbog vanrednog stanja ne mogu do svojih košnica.
Zabrana kretanja starijima od 65 godina u gradu i starijima od 70 na selu u vreme vanrednog stanja proglašenog zbog korona virusa, predstavlja problem, ne samo za poljoprivrednike koji se bave ratarskom proizvodnjom već i za pčelare. Kako kaže Goran Gavrilović, predsednik Udruženja valjevskih pčelara "Nukleus", više od 50 odsto članova Udruženja su penzioneri, odnosno stariji su od 65 godina.
Svakom poljoprivredniku za obavljanje poslova potrebna dozvola u vreme zabrane kretanja
"Većina naših članova koji su penzioneri, ima prebivalište u gradu, a negde na imanju u selu imaju pčelinjake. To je problem sa kojim smo se sada sreli. Ipak, stanje nije kritično još uvek. Sada se radi prolećni pregled pčelinjih društava, utvrđuje se količinu legla i kakvo je stanje u košnicama. Ukoliko su pčelari dobro pripremili za zimu sva svoje pčelinja društva, nemaju razloga za žurbu, jer do početka bagremove paše ima više od mesec dana", kaže Gavrilović.
Gavrilović je dodao i da podržavaju akciju da se prikupi med za najranjivije kategorije stanovništva, odnosno za starije od 65 godina, kao što su to i ranije činili u nekim teškim trenucima, ali će se prema odluci Udruženja sa tom akcijom sačekati da se situacija malo smiri.
SPOS: Po jedan kilogram meda za najugroženije u cilju borbe protiv korona virusa
"Mi smo, naravno, uvek za to da se pomogne. Prošle godine ovo Udruženje je doniralo med za učenike Poljoprivredne škole, a imali smo i ideju i da se deci u predškolskoj ustanovi pored meda održe i edukativna predavanja o pčelama i pčelarskim proizvodima. Međutim, situacija je sada takva kakva jeste, pa ćemo videti šta će biti u narednom periodu."
Goran Gavrilović, inače se bavi pčelarstvom desetak godina, počeo je sa tri košnice, a kaže da će se zaustaviti na nekih 200.
"Moj savet onima koji tek počinju da se bave pčelarstvom je da što duže budu pčelari početnici, da uče, a i da se učlane u neko pčelarsko udruženje, jer će samo tako moći da dođu do pravih informacija. Ja sam po struci informatičar, ali ne bih savetovao da se o pčelarstvu uči preko interneta, već od pčelara koji imaju praktično iskustvo", smatra Goran.
U pčelarstvu je najbitnije znanje, a potom i ljubav i upornost, napominje Gavrilović i dodaje da je to preduslov da bi bilo zarade. Svakako je da pčelari uvek mogu da se dobiju sve informacije u udruženju.
Nezaobilazno je i pitanje kvaliteta meda i sve boljih falsifikata, pa pčelari jedino mogu savetovati kupce da dobro pročitaju deklaraciju, ukoliko kupuju med u prodavnici ili da med nabave direktno od pčelara.
"Treba kupovati med od pčelara ili nekog koga znate, a u marketima često se nalazi na tegli etiketa, a ispod sitnim slovima sastav. Danas postoje toliko dobri falsifikati da je samo hemijskom analizom moguće utvrditi da li je pravi ili lažni. I da razjasnimo dilemu, da li se pravi med kristalizuje? Da, i to od dna tegle na gore, nikako obrnuto", naglašava Gavrilović.
Po procenama pčelarskih organizacija, prošlogodišnja proizvodnja meda u Srbiji bila je manja za oko 40 odsto u odnosu na ranije godine, jer vremenski uslovi nisu pogodovali. U aprilu 2019. u valjevskom kraju stradalo je oko 400 pčelinjih društava, pre svega zbog prskanja voća u vreme cvetanja. Drugi problem je i zaprašivanje komaraca iz vazduha, ali to se donekle rešava koordinacijom između pčelara i firme kojoj je taj posao poveren.
Tagovi
Autorka