Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krizna godina
  • 30.12.2020. 07:30

2020: Godina kriza koje su uzrokovale glad u svetu

Jednoj od 33 osobe biće potrebna humanitarnu pomoć kako bi zadovoljila osnovne potrebe poput hrane i vode 2021. godine, što je porast od 40 odsto u odnosu na ovu.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 84
  • 5
  • 0

Brojne su krize u svetu obeležile godinu koja je na izmaku. Osim pandemije virusa korona i gubitka radnih mesta kao posledice njene pojave, i šumski požari u Kaliforniji, napadi skakavaca u Etiopiji, ali i klimatske promene poremetile su proizvodnju hrane 2020. godine, uzrokujući glad više miliona ljudi.

Postoji bojazan da bi se situacija mogla dodatno pogoršati u godinama koje slede jer krizu koju je uzrokovao SARS-CoV-2 dodatno pogoršavaju vremenski uslovi kao i sukobi i siromaštvo u mnogim delovima sveta.

Gladno će biti sve više ljudi?

"Čak i pre Covida, 135 miliona ljudi bilo je na rubu gladi. To bi se moglo udvostručiti na 270 miliona u roku od nekoliko meseci", izjavio je Dejvid Bisli, šef Svetskog programa za hranu (WFP) za reuters.

U aprilu je Bisli rekao Veću bezbednosti Ujedinjenih Nacija (UN) da se svet suočava sa pandemijom gladi biblijskih razmera.

"Ta su upozorenja danas potkrepljena još snažnijim dokazima", dodao je napominjući da se Burkina Faso, Nigerija, Južni Sudan i Jemen suočavaju sa katastrofalnom nestašicom, a uticaj Covida se još uvek nije ni osetio na mnogim mestima.

"Poljoprivrednici i siromašni urbani stanovnici dosad su snosili teret pandemije, što znači da bi se nejednakost između i unutar zemalja mogla dodatno produžiti 2021. godine", rekla je Ismahane Elouafi, glavna naučnica iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Pogođeni poljoprivrednici 

Odsečeni od tržišta i suočeni s padom potražnje, poljoprivrednici su se borili svim raspoloživim načinima da prodaju svoje proizvode. Istovremeno, u blokadi i često bez posla, našli su se i radnici u urbanim sredinama, u prehrambeno-poljoprivrednoj branši.

"Kao rezultat toga, milioni ljudi od Teksasa i Ženeve do Bangkoka i Akre bili su prisiljeni da se po prvi put pouzdaju u deljenje obroka“, dodala je.

U međuvremenu, više od 50 miliona ljudi u istočnoj i središnjoj Africi hitno potražuju hranu, a taj će se broj povećavati kako se regija sprema za jaku sušu povezanu s klimatskim uzorkom La Ninje, kao i više rojeva skakavaca.

Dva nedavna izveštaja UN-a upozorila su da bi pandemija virusa korona mogla da uzrokuju porast siromaštva. Jednoj od 33 osobe biće potrebna humanitarna pomoć kako bi zadovoljila osnovne potrebe poput hrane i vode 2021. godine, što je porast od 40 odsto u odnosu na ovu godinu.

"Covid je vesnik onoga što će doneti klimatska kriza", napomenuo je Salimul Huk, direktor Međunarodnog centra za klimatske promene i razvoj u Bangladešu.

Potrebne promene 

Virus nas pogađa u nekoliko dana i meseci. Nadam se da će to biti gotovo za godinu ili dve, ako sve bude u redu s vakcinom, ali problem klimatskih promena zadržaće se mnogo, mnogo duže“, dodao je.

Klimatske akcije često su usredsređene na smanjenje emisija zagrevanja planete zbog energije i transporta, ali transformisanje prehrambenih sistema takođe je presudno za održavanje globalnog zagrevanja na nivou koje se mogu kontrolisati, istaknuto je u nedavnoj studiji Univerziteta u Oksfordu.

Čak i ako bi emisije fosilnih goriva odmah bile eliminisane, proizvodnja hrane i dalje bi mogla da utiče na povećanje temperature od 1,5°C.

Fokus na mlade?

"Kako bi proizvodnja bila održivija, biće potreban fokus na to kako se uzgaja, što se konzumira te na načine za smanjenje gubitaka i otpada“, rekao je vodeći autor studije, Majkl Klark.

Izaslanica UN-a Agnes Kalibata, nekadašnja ministarka poljoprivrede Ruande, nada se da će samit prehrambenih sistema doneti ambiciozne ciljeve o tome što zemlje, zajednice i kompanije moraju da učine drugačije tokom sledećih decenija, kao i više sredstava koja će pomoći u njihovom ostvarenju.

"Rešenja već postoje kako bi prehrambeni sistemi postali održivi i ekološki prihvatljivi, poput stočne hrane na bazi morskih algi za smanjenje emisije metana“, istakla je Džesika Fanco, profesorka globalne prehrambene politike i etike na Univerzitetu "Johns Hopkins".

"Ali, potrebna je politička volja da se oni istisnu u prvi plan“, dodala je. Kao i kod klimatskih promena, nada se da će se oko ove teme pojaviti pokret mladih koji će zagovarati ambicioznije promene.

"Većina ljudi učestvuje u svetskim prehrambenim sistemima dva ili tri puta dnevno kad jedu“, zaključila je rekavši da bi to trebalo biti nešto što društvo ceni, ali to jednostavno često nije tako.


Tagovi

Glad 2020 Krize Virus korona Požari Skakavci


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.