Trend pada nastavio se jedanaesti mesec zaredom. Dve vrste proizvoda predvode u nižim cenama.
U januaru je indeks cena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) nastavio trend pada jedanaesti mesec zaredom. U februaru je prosek bio samo 0,6 odsto niži u odnosu na januar.
Indeks je pao 18,7 posto u odnosu na vrhunac koji je dostigao u martu 2022. godine.
Na to je najveći uticaj imao pad indeksa za biljna ulja i mlečne proizvode, zajedno sa delimično nižima za žitarice, ali i meso. To je više nego nadoknadilo nagli rast cena šećera.
U februaru je indeks cena žitarica ostvario blago smanjenje od 0,1 odsto u odnosu na januar i 1,4 odsto iznad nivoa pre godinu dana. Posle tri uzastopna meseca pada, međunarodne cene pšenice su u februaru neznatno porasle. Za kukuruz su takođe ostvarile blagi porast zbog pogoršanja uslova u Argentini, pojačanog izvoza iz Brazila i manje potražnje iz SAD-a. Za sirak su smanjene za samo 0,2 odsto, ječma za 0,9 posto. Najviše zbog veće dostupnosti na južnoj hemisferi.
U Evropi cene žitarica rastu - upitan transport preko Crnog mora
Indeks cena biljnih ulja je pao za 3,2 odsto u odnosu na januar i predstavlja najniži nivo od početka 2021. godine. Pale su vrednosti palminog i sojinog, a kotacije suncokretovog i ulja repice su ostale na silaznoj putanji.
Za 2,7 odsto manje su cene svih mlečnih proizvoda u odnosu na januar, a najveći pad su doživele one putera i obranog mleka u prahu. U zapadnoj Evropi su sezonske isporuke mleka poslednjih meseci bile iznad mesečnih proseka i uticale na globalne izvozne cene. Povećane su zalihe putera i sira.
Neznatno je niži indeks cena mesa. U februaru su vrednosti za živinsko meso pale osmi mesec zaredom, što je odraz velike globalne ponude. Za svinjsko su porasle, potkrepljene zabrinutošću tržišta zbog niske dostupnosti svinja spremnih za klanje usred rastuće interne potražnje u Evropi. Kada je reč o govedini i ovčetini, bile su stabilne.
Najviše je poskupeo šećer i to za 6,9 odsto u odnosu na januar. Treba reći da su iznosi dostigli najveći nivo u poslednjih šest godina, a najviše zbog zabrinutosti oko proizvodnje i manjeg izvoza u Indiji. Dobar napredak žetve na Tajlandu i obilne padavine u glavnim uzgojnim područjima Brazila sprečili su veći mesečni rast.
Tagovi
Autorka
144
Glasova: 17
U svojoj blizini nemam nikakvu deponiju ili zeleno ostrvo 11,8%
Glasova: 6
Preskupo mi je da odvezem otpad ili platim nekoga da to uradi 4,2%
Glasova: 10
Isti đavo, svejedno će završiti negde u prirodi 6,9%
Glasova: 104
Ne ostavljam otpad u prirodi 72,2%
Glasova: 7
Briga me za otpad, imam drugih problema 4,9%