Ranije cvetanje različitih vrsta, stradanje cvetova zbog mogućeg mraza, ali i povećani izgledi za sušu - sve ovo zabrinjava poljoprivredne proizvođače.
Februar u Srbiji bio je najtopliji u istoriji, odnosno, od 1951. godine od kada se zvanično sprovode meteorološka merenja. Na nacionalnom nivou bilo je toplije za 6,3°C u odnosu na referentni period (1991 - 2020).
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je podatke u biltenu za februar. Sudeći prema tome, iza nas je najtopliji i najsušniji februar ikada. U Novom Sadu i Kikindi je bilo za 7,3 i 7,4°C toplije od normale. Na još 19 od ukupno 28 glavnih meteoroloških stanica februar je bio najtopliji otkako se vodi evidencija, na šest drugi najtopliji, a na jednoj (Kopaoniku) - treći najtopliji, prenosi portal Klima 101.
Da je bilo toplo i sunčano, to znamo. Ipak, da li i kako će se ovakve temperature odraziti na poljoprivredu i useve?
"Ovo može prouzrokovati smanjenje rezervoara vode u dubljim slojevima zemljišta, što automatski dovodi do povećane ranjivosti na sušu u toplijem periodu godine kada je ona postala poprilično česta pojava”, kaže dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu za sajt Klima 101.
Kako objašnjava, usled učestalije pojave toplotnih talasa u hladnom periodu godine, remeti se uobičajeni tok temperaturnih uslova i uslova vlažnosti. Imaju li poljoprivrednici opravdane razloga za brigu?
"Značajno topliji uslovi mogu izazvati ranije kretanje vegetacije različitih vrsta, a zatim i druge poremećaje zbog pomeranja fenološkog razvoja”.
Sezonska prognoza: Čeka nas proleće toplije od proseka, a sa njim i suša?
Zbog aktuelnog stanja u poljoprivredi prouzrokovanog izuzetno toplim februarom, sa velikom tremom se prate prognoze. Čeka se da prođe ovaj kritičan period godine kada je i dalje moguć mraz.
"Velika je verovatnoća da se toplotni uslovi vrate u neki opseg bliže normali ili niže, što znači pojavu mraza kada dolazi do stradanja cvetova", dodaje dr Ana Vuković Vimić
Kako pojašnjava, anomalija srednje mesečne temperature od više od 6 stepeni znači ekstremno odstupanje od klimatskog proseka. To znači da naša zemlja i svet ne postaju samo topliji, već i sušniji. U prilog tome ide i činjenica da je 2023.godina bila najtoplija ikada u našoj zemlji.
Nije samo kod nas zabrinjavajuća situacija. Na osnovu merenja Službe za klimatske promene, februar ove godine bio je za 1,79ºC topliji nego u drugoj polovini 19. veka. Zabeležena je i najveća temperatura površine mora, dok je antarktički led sve tanji. Visoke temperature posebno su pogodile jugoistočnu Aziju, južnu Afriku i Južnu Ameriku, kao i zapadnu Australiju.
Tagovi
Autorka