Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smrtnost u poljoprivredi
  • 04.05.2021. 07:30

Istraživanje pokazalo - Radnici u poljoprivredi i prehrambenoj industriji najveće žrtve COVIDa-19

Pandemija sa sobom donosi povećanu smrtnost. Nedavna studija sprovedena u Kaliforniji pokazala je da je ona najveća među radnicima u prehrambenom sektoru i poljoprivredi.

Foto: Depositphotos/nehruresen
  • 265
  • 83
  • 0

Svakodnevne vesti o broju umrlih zbog virusa SARS-CoV-2, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Pandemija je ušla u drugu godinu, a prošlog meseca i u svoj treći talas. 

Osim zdravstvenog i socijalnog, ona predstavlja i ogroman ekonomski izazov. Ali, ljudski gubici su ono što nas najviše pogađa. 

Nedavno objavljena studija pod naslovom "Prekomerna smrtnost povezana sa pandemijom Covid-19 među građanima Kalifornije u dobi od 18 do 65 godina, prema delatnostima i zanimanjima: mart do oktobra 2020.", utvrdila je da su stope smrtnosti bile najviše među prehrambenim i poljoprivrednim radnicima sa povećanjem od čak 39 odsto. 

Autori studije poručuju da se ovim saznanjem itekako treba baviti jer su očigledno ovi sektori mesta prenosa virusa što zahteva sprovođenje strogih pravila, osiguranje radnih uslova, zaštitu radnika te distribuciju vakcina upravo ovim grupama ljudi. 

Od marta do oktobra 2020.

U Americi ovo nije samo zdravstveni nego i rasni kao i etnički problem. Smrtnost kod Latinoamerikanaca u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru porasla je za čak 59 odsto. Kada je reč o belcima, njih je 16 odsto.

Prošle godine, nekako u ovo vreme, virus korona je harao klanicama i fabrikama za preradu mesa u SAD-u. Ušao je u čak 180 takvih objekata, a problemi su bili najveći tamo gde dominiraju velike kompanije. Tada su mnogi mali klanički pogoni zatvoreni zbog velikih postrojenja koja zapošljavaju hiljade radnika što je dovelo do uskog grla u američkom agrobiznisu.

Tamo veliki problem predstavlja i to što mnogi državljani SAD-a nemaju ni osnovnu zdravstvenu zaštitu. 

Smrtnost povećana i u Evropi

Ni Evropa nije bila pošteđena takvih slučajeva - bilo u klanicama ili na poljima. Prošlog leta jedna Rumunka izjavila je kako je "Nemačka više nikada neće videti". Žalili su se tada istočnoevropski radnici na neplaćene prekovremene sate, prljave smeštajne kapacitete, nepostojanje mera protiv virusa korona.

Naredni meseci doneli su i ozbiljnost u pristupu prema radnicima i uslovima rada, ali i povećanje troškova poljoprivrednicima. 

Kada je reč o podacima o smrtnosti za vreme pandemije zavisno od delatnosti, u Evropskoj uniji oni ne postoje. Ali, da se ona uopšteno povećala u prošloj godini, pokazuju rezultati koje je ovog meseca objavio Eurostat. 

Najveće povećanje zabeleženo je u aprilu 2020. godine, sa porastom od 25,1 odsto u odnosu na prosek istog meseca tokom razdoblja 2016.-2019. U julu je ona pala da bi ponovni rast nastupio u avgustu i septembru, a vrhunac dosegao u novembru i to za 40,7 odsto.

Na početku pandemije, od 25 najugroženijih regija čak ih je 18 bilo u Italiji i Španiji. Ali, u drugom, jesenjem talasu, veliki je broj zabeležen u srednjoj i istočnoj Evropi. 

Visokorizična poljoprivreda

Svakako treba napomenuti kako su poslovi u poljoprivredi generalno rizični. Prema poslednjim podacima Eurostata, u Evropskoj uniji su na četvrtom mestu kada je reč o nesrećama koje imaju smrtni ishod, a nakon građevinarstva, poslova u transportu i skladištenju. One se, čemu smo svedoci iz godine u godinu, najčešće odnose na traktorske nesreće. 

I u drugim zemljama sveta poljoprivreda je jedno od najopasnijih zanimanja. Jedan od primera je Australija gde podaci koje je objavio SpringerLink pokazuju da je od 195 radnika smrtno stradalih u toj zemlji 2015. godine njih 53 dolazilo iz sektora poljoprivrede, šumarstva ili ribarstva (27 odsto).

Ne treba zaboraviti i to kako su ovi radnici skloni sindromu sagorevanja na radnom mestu, takozvanom burn out-u što je posebno naglašeno u vreme ove krize kada je upitno kako i gde plasirati robu, kako se boriti sa sve većim zahtevima institucija u korišćenju novih metoda pri uzgoju, kako stoke tako i biljne proizvodnje. 


Tagovi

Smrtnost Poljoprivreda Pandemija Smrtni ishod Studija Burn out Stopa smrtnosti


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.