Infekcije, virusne i bakterijske, u organizam najčešće unesemo prljavim rukama ili hranom. Pročitajte koje simptome ne smete da ignorišete i kako treba da se štitite od zaraze izazvane salmonelom.
Salmonela je opasna bakterija koja vreba naročito u toplim letnjim danima, zbog čega je potreban veći oprez u ishrani. Do infekcija dolazi zbog neoprezno tretiranja namirnica. Zato treba obratiti pažnju na higijenu, i prati ruke pre pripreme hrane. Crevne zarazne bolesti prvenstveno se prenose zagađenom hranom i vodom, i prljavim rukama, a izazivači mogu da budu različite vrste mikroorganizama. Uzročnici crevnih infekcija su najčešće različite bakterije i njihovi toksini, zatim, virusi i paraziti.
Pod povećanim rizikom od obolevanja su deca, zbog nedovoljno zrelog odbrambenog sistema i činjenice da srazmerno svojoj masi unose veću količinu hrane u odnosu na odrasle osobe. Osim dece, u rizičnu grupu spadadju i trudnice, koje su zbog promene nivoa hormona podložnije ovim bolestima, zatim, osobe sa oslabljenim imunitetom, pacijenti koji se leče od malignih tumora, i stariji od 65 godina, i to iz dva razloga: prvi je što imaju prirodno oslabljene odbrambene snage, a drugi što imaju oslabljen vid, pa ne mogu jasno da vide da li je hrana dovoljno čista i oprana.
Poslednjih godina povećava se broj zaraženih salmonelama iz povrća i voća, naročito iz zelenog lisnatog povrća i kupusa, pre svega jer se jedu sveže, a često se navodnjavaju kontaminiranom vodom, koju je teško temeljno sprati.
"Posebno treba obratiti pažnju na namirnice životinjskog porekla, jer životinja može da bude zaražena salmonelom, pa samim tim i namirnice koje koristimo - mleko, meso, jaja mogu biti zaraženi. S druge strane, salmonela se može uneti u oranizam i preko prljavih ruku, odnosno nakanadnom kontiminacijom hrane, i to u situacijama kada se hrana priprema za veći broj ljudi u kuhinjama restorana, škola, obdaništa", ističe dr Zorica Vasić, epidemiolog.
Salmonela je bolest prljavih ruku, a simptomi bolesti javljaju se od 12-72 časa . Prema istraživanjima instituta Batut, u Srbiji od ove bolesti godišnje oboli oko 2.000 ljudi. Bolest traje najduže sedam dana, ali samo ako se adekvatno leči. U težim slučajevima je neophodno i bolničko lečenje. Sama dijagnoza se utvrđuje analizom uzorka stolice.
"Najčešće prolazi bez terapije, i to se salmonela brže izbaci iz creva ukoliko se ne koriste antibiotici, međutim ukoliko je u pitanju teža klinička slika, i ako traje duže, potrebno je koristiti terapiju. Posle terapije pravi se pauza, i onda se radi kontrola stolice, jer se može desiti da salmonela ostane u stolici. I kada prođu simptomi, može se zadržati od nekoliko nedelja, do nekoliko meseci", kaže dr Vasić.
Simptomi zaraze salmonelom: mučnina, povraćanje, bol u stomaku, dijareja, groznica, visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i krv u stolici.
Hrana koja je najčešće zaražena salmonelom je termički nedovoljno obrađena. "Termičkom obradom hrane možemo uništiti salmonelu i neće doći do oboljenja. Ono što je takođe važno za nekoga ko radi u kuhinji, i sa hranom, ukoliko dobije stomačne tegobe, trebalo bi da nekoliko dana bude udaljen sa posla", zaključuje epidemiolog.
Tagovi
Autorka