Pretraživanje tekstova
Razvijena je metoda za smanjenje populacije divljih svinja pomoću kontracepcije koja se nalazi u hrani. Slična se sredstva već koriste za golubove i pacove.
Divlje svinje nanose velike štete poljoprivrednim usevima, ali i negativno utiču na ostale divlje životinje. U Evropi su one i dalje vrlo ozbiljan faktor širenja afričke svinjske kuge (ASK).
Pokušaji njihovog smanjenja u celom svetu uglavnom su bazirani na ciljanom odstrelu, što potvrđuje poslednji primer u Danskoj gde je nedavno odstreljena poslednja, 157. divlja svinja. Kako bi njihovoj populaciji stali na kraj, u Teksasu su naučnici razvili metodu za smanjenje broja ovih životinja tako što su u hranu dodali kontracepcijske materije, piše Pig progress.
Populacija divljih svinja nastavlja da raste u državama poput Kanade i Nemačke, dok, na primer, u Teksasu njihov broj premašuje 2,6 miliona. Krmače mogu proizvesti novo leglo otprilike svaka tri meseca, a na jugu SAD-a jedno može imati i do 20 prasadi.
Stoga je dr Dan C. Loper i njegov tim naučnika osmislio proizvod za kontracepciju pod nazivom HogStop. Pre tri godine započeli su ispitivanje na običnim svinjama koje su se hranile njime.
"Otkrili smo da je smanjio pokretljivost sperme za 60 odsto, kao i morfološke promene koje značajno smanjuju plodnost", rekao je Daniel Loper, jedan od istraživača. Dodao je da su rezultate zabeležili čak i kod nerasta koji su se tim proizvodom hranili samo pet dana.
HogStop je prva široko rasprostranjena opcija za kontrolu plodnosti divljih svinja. Loper kaže da slični proizvodi postoje i za druge vrste životinja poput golubova i pacova. Uverava da su sastojci njihovog proizvoda ispravni, a u opisu mu stoji da je reč o mešavini prirodnih krmiva. Njegovi začetnici kažu da ne sadrži hormone niti endokrine disruptore te da ostaje u testisima vepra i ne putuje njegovim telom.
Hraniti ih treba samo u hranilicama specifičnim za svinje, namenjenim držanju podalje od ostalih, jer na mužjake drugih vrsta, poput jelena, može slično uticati, upozoravaju naučnici. Ovaj se proizvod trenutno distribuira širom Teksasa, a već je odobren kao pesticid od strane Američke agencije za zaštitu životne sredine. Njegovo odobrenje traži se i za upotrebu u drugim državama.
Tagovi
Divlje sivnje Populacija Ishrana Kontracepcija Kontrola
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.