Obnavljanjem samo 15 odsto zemlje i zaustavljanjem daljih promena moglo bi se izbeći do 60 odsto očekivanog izumiranja vrsta.
Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se danas širom sveta kako bi se podigla svest o važnosti očuvanja okoline i podstakla akcija za zaštitu prirode. Pod vođstvom Programa Ujedinjenih nacija za okolinu (UNEP), ovaj dan se obeležava svakog 5. juna od 1973., a država domaćin za 2024. godinu je Saudijska Arabija.
Ovogodišnja tema i kampanja za Svetski dan zaštite okoline usmerena je na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu pod sloganom "Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration."
Hitno delovanje i vođstvo su vitalni dok se suočavamo sa zabrinjavajućim intenziviranjem trostruke planetarne krize: krize klimatskih promena, krize gubitka prirode i bioraznolikosti, kao i krize kontaminacije i otpada. Ova kriza stavlja svetske ekosisteme pod udar.
"Milijarde hektara zemlje je degradirano, što utiče na gotovo polovinu svetskog stanovništva i preti polovini globalnog BDP-a. Najviše su pogođene ruralne zajednice, mali poljoprivrednici i ekstremno siromašni", ističe se u saopštenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) iz susedne BiH.
Obnova zemljišta, kako dodaju, može preokrenut smer degradacije, suše i dezertifikacije (prosec pretvaranja zemlje u pustinju). Ona povećava sredstva za život, smanjuje siromaštvo i gradi otpornost na ekstremne vremenske prilike. Obnova povećava skladištenje ugljenika i usporava klimatske promene.
Obnavljanjem samo 15 odsto zemlje i zaustavljanjem daljeg menjanja moglo bi se izbeći do 60 odsto očekivanog izumiranja vrsta. Ali, takođe moramo zaustaviti pokretače degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije, kao što su klimatske promene.
Gde nestane 10 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta svake godine?
Tema obnove zemljišta, dezertifikacije i otpornosti na sušu ključna je za 2024. godinu iz više razloga. Svetski dan zaštite životne sredine sve više postaje platforma za podizanje svesti o ekološkim izazovima sa kojima se suočava naša planeta. U 2024. godini, obnova zemljišta, borba protiv dezertifikacije i izgradnja otpornosti na sušu postaju sve važnije zbog sve većeg uticaja klimatskih promena i degradacije životne sredine.
Sve izraženije klimatske promene, uključujući povećanje ekstremnih vremenskih uslova poput suša, čine temu obnove zemljišta i otpornosti na sušu ključnim prioritetom. Ova, 2024. godina može biti presudna u donošenju odluka i poduzimanju akcija koje će pomoći u suzbijanju negativnih posledica klimatskih promena.
Kako navode stručnjaci, zato je važno uložiti u obnovu zemljišta i izgraditi otpornost na sušu kako bi se očuvala stabilnost i prosperitet zajednica. U 2024., fokusiranje na obnovu zemljišta, borbu protiv dezertifikacije i izgradnju otpornosti na sušu postaje ključno za održivu budućnost naše planete i dobrobit svih njenih stanovnika.
Javno zdravlje i održivost životne sredine su suštinski povezani. Stanje životne sredine direktno utiče na zdravlje stanovništva. Loš kvalitet vazduha, kontaminirana voda i izloženost opasnom otpadu doprinose nizu zdravstvenih problema, uključujući respiratorne bolesti, kardiovaskularna stanja i rak.
"Kako zdravstveni sistemi nastoje da poboljšaju krajnje ishode zdravlja i života pacijenata, sve se više uviđa da je zdravije okruženje temeljna komponenta ukupnog zdravlja", istaknuto je.
Tagovi
Autorka