Pretraživanje tekstova
Kafom koju uberu deca, navodno se snabdeva švajcarski Nespres, u vlasništvu prehrambenog giganta Nestlea te još pet kompanija koje su povezane s američkim Starbaksom.
Vlada Gvatemale pokrenuće istragu o navodima da na plantažama kafe u toj zemlji rade deca. Gvatemala je najveći proizvođač kafe u Srednjoj Americi, a nakon što je u ponedeljak britanski televizijski kanal "Channel 4" emitovao dokumentarni film koji prikazuje decu koja rade na plantažama, predsednik Alehandro Đamatej najavio je istragu.
Neka od dece stara su tek osam godina. Kafom koju uberu, navodno se snabdeva švajcarski Nespres, u vlasništvu prehrambenog giganta Nestlea te još pet kompanija koje su povezane s američkim Starbaksom, piše qcostarica.com.
Iako je najavio istragu, Đamatej je na konferenciji za novinare uoči emitovanja dokumentarnog filma komentarisao kako su navodi o dečijem radu sastavni deo međunarodnih nastojanja da se diskreditiraju Nespreso i Starbaks, čime se "ozbiljno ugrožava sektor proizvodnje kafe".
Deca plaćena 104 dinara po danu da bi industrija čokolade profitirala?
Glavni izvršni direktor Nespresa, Đulaume Le Kunf rekao je prošle nedelje da su u Gvatemalu poslali tim istražitelja kako bi utvrdili istinitost navoda. Takođe, obustavili su nabavku kafe do završetka istrage. "Dečijem radu nema mesta u našem lancu snabdevanja", poručio je Le Kunf.
Nije se dugo moralo čekati ni na reakciju američkog glumca, Džordža Klunija koji se u reklami za ovu kafu pojavio 2013. godine. Kluni kaže kako je "iznenađen i ožalošćen" nakon što je istraga otkrila dečiji rad u gvatemalskim farmama kafe. Ovaj glumac je kao tinejdžer pomagao na porodičnoj farmi duvana u Kentakiju pa može govoriti iz iskustva kada je u pitanju dečiji rad.
Gvatemala je sa 17,3 miliona stanovnika 10. najveći svetski proizvođač kafe i najveći u Srednjoj Americi.
Tagovi
Izrabljivanje dece Dečiji rad Plantaža kafe Branje kafe Istraga Džordž Kluni Nespres Starbaks
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.