Pretraživanje tekstova
Kafom koju uberu deca, navodno se snabdeva švajcarski Nespres, u vlasništvu prehrambenog giganta Nestlea te još pet kompanija koje su povezane s američkim Starbaksom.
Vlada Gvatemale pokrenuće istragu o navodima da na plantažama kafe u toj zemlji rade deca. Gvatemala je najveći proizvođač kafe u Srednjoj Americi, a nakon što je u ponedeljak britanski televizijski kanal "Channel 4" emitovao dokumentarni film koji prikazuje decu koja rade na plantažama, predsednik Alehandro Đamatej najavio je istragu.
Neka od dece stara su tek osam godina. Kafom koju uberu, navodno se snabdeva švajcarski Nespres, u vlasništvu prehrambenog giganta Nestlea te još pet kompanija koje su povezane s američkim Starbaksom, piše qcostarica.com.
Iako je najavio istragu, Đamatej je na konferenciji za novinare uoči emitovanja dokumentarnog filma komentarisao kako su navodi o dečijem radu sastavni deo međunarodnih nastojanja da se diskreditiraju Nespreso i Starbaks, čime se "ozbiljno ugrožava sektor proizvodnje kafe".
Deca plaćena 104 dinara po danu da bi industrija čokolade profitirala?
Glavni izvršni direktor Nespresa, Đulaume Le Kunf rekao je prošle nedelje da su u Gvatemalu poslali tim istražitelja kako bi utvrdili istinitost navoda. Takođe, obustavili su nabavku kafe do završetka istrage. "Dečijem radu nema mesta u našem lancu snabdevanja", poručio je Le Kunf.
Nije se dugo moralo čekati ni na reakciju američkog glumca, Džordža Klunija koji se u reklami za ovu kafu pojavio 2013. godine. Kluni kaže kako je "iznenađen i ožalošćen" nakon što je istraga otkrila dečiji rad u gvatemalskim farmama kafe. Ovaj glumac je kao tinejdžer pomagao na porodičnoj farmi duvana u Kentakiju pa može govoriti iz iskustva kada je u pitanju dečiji rad.
Gvatemala je sa 17,3 miliona stanovnika 10. najveći svetski proizvođač kafe i najveći u Srednjoj Americi.
Tagovi
Izrabljivanje dece Dečiji rad Plantaža kafe Branje kafe Istraga Džordž Kluni Nespres Starbaks
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!