Pretraživanje tekstova
Podsetimo na slučaj iz avgusta prošle godine kada su u breskvama iz Srbije na hrvatskoj granici utvrđene visoke količine ovog pesticida, a pošiljka je vraćena.
Nemačka je povukla sa tržišta suve vrganje iz Srbije, jer su u njima pronađeni ostaci pesticida hlorpirifos (Chlorpyrifos). Ovo je objavio Evropski sistem za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani (RASFF), uz oznaku potencijalnog rizika po zdravlje potrošača.
Kako se navodi na sajtu RASFF, ostaci hlorpirifosa pronađeni su u količini od 0,18 ± 0,09 miligrama po kilogramu.
Ovaj pesticid je zabranjen za upotrebu i nije na listi odobrenih aktivnih materija u Srbiji od 2019. godine. Ranije je mogao da se koristi za suzbijanje jabukinog i breskvinog smotavca, grozdovog moljca, leptira kupusara i kupusnog moljca, lisne vaši. Nakon kontakta sa hlorpirifosom, kod potrošača može doći do različitih efekata na nervni sistem, glavobolje, zamagljenog vida, pojačanog lučenja pljuvačke.
Podsetimo na slučaj iz avgusta prošle godine kada su u breskvama iz Srbije na hrvatskoj granici utvrđene visoke količine ovog pesticida, a pošiljka je vraćena.
Šta stoji iza skandala o prisustvu i sadržaju hlorpirifosa u srpskom voću?
Nakon toga, u septembru je takođe na hrvatskoj granici u šljivama iz Srbije pronađen isti sporni pesticid. Tada je naloženo uništavanje ovog voća. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije je u tom periodu donelo odluku o davanju dozvole za ograničenu i kontrolisanu primenu sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa, isključivo za tretiranje šećerne repe.
Inače, u martu ove godine Holandija je sa svog tržišta povukla zamrznute višnje iz Srbije zbog prekoračene količine pesticida dimetoata, što je tada objavljeno na sajtu RASFF. Ovaj sistem je oformljen za izveštavanje o direktnoj ili indirektnoj opasnosti za zdravlje ljudi koja potiče od hrane i hrane za životinje u Evropskoj uniji.
Tagovi
Pesticid hlorpirifos Vrganji RASFF Potencijalan rizik Količina pesticida Evropska unija
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.