Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Novinari u poljoprivredi
  • 30.04.2020. 16:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Bečej

Novinarsko iskustvo usmerio na proizvodnju maline, a pitanja postavlja iz ugla poljoprivrednika

Slaviša Dabižljević, svoje novinarsko iskustvo u oblasti agrara usmerio je na proizvodnju maline. Uvek postavlja pitanja sagovornicima sa aspekta poljoprivrednika. Trudi se da pitanja budu što stručnija, ali da se iz njih može dobiti jednostavan odgovor i prosto objašnjenje.

Foto: Slaviša Dabižljević
  • 239
  • 10
  • 0

Ulaskom u poljoprivredno novinarstvo, mnogi novinari i ostanu u tom svetu. Dostupnost stručnjaka, saveta i znanja iz oblasti agrara, urednik i voditelj poljoprivredne emisije Slaviša Dabižljević odlučio je da primeni i na svojoj parceli i iskoristi mogućnost pristupu većem broju informacija i savetodavaca kako bi unapredio svoju proizvodnju.

"Biti u kontaktu sa tolikim brojem stručnjaka i imati sve savete i informacije na dohvat ruke, a ne iskoristiti to, velika je greška. Spojimo struku i nauku, primenimo je u praksi, iskoristimo plasiranje informacija i napredak mora da postoji", ocenjuje Dabižljević.

Na svom imaju u Bečeju uzgaja 2.000 sadnica maline

Svoje novinarsko iskustvo u oblasti agrara usmerio je na proizvodnju maline. Na svom imanju u Bečeju od pre tri godine uzgaja 2.000 sadnica maline na površini od oko 50 ari.

"Za malinu sam se odlučio jer imam malu površinu za ratarstvo, ali je to dobra površina za povrtarstvo ili za malinu kao što ja imam. Može da se izvuče dobra proizvodnja i mogu da se ostvare dobri prihodi. Zadovoljan sam rodom i kvalitetom do sada. Imam sistem kap po kap."

Malina: Rod je dobar, ali niko neće da je bere

Osim, kako kaže, niske cene, problem je i radna snaga. Dobar rod i kvalitet, ukazuje, ne vredi ukoliko se plodovi ne oberu na vreme.

"Kad nemaš radnu snagu onda ne možeš da obereš, propadne ti rod. Prošle godine je bilo teško. Nije bilo dovoljno radnika. Dva puta su mi obećali da će doći, ali nisu. Na kraju sam kombajnom ubrao. Uzgajam za porodične potrebe i za prodaju preko zadruge "Bačkopoljski Malinari". Teško bismo bez zadruge uspeli da prodamo malinu. Proizveli smo i rakiju do maline, a pravimo i slatko", dodaje ovaj poljoprivredni novinar.

Postavlja stručna pitanja koja mogu dati prosto objašnjenje

Iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, objašnjava, pomaže mu kada se nađe u ulozi novinara. Uvek postavlja pitanja sagovornicima sa aspekta poljoprivrednika. Trudi se da pitanja budu što stručnija, ali da se iz njih može dobiti jednostavan odgovor i prosto objašnjenje.

Pitanja sagovornicima postavlja iz ugla poljoprivrednika

"Srpskom seljaku nisu potrebni stručni izrazi i definicije. Kada imam sagovornika, postavim se profesionalno, ali i kao da sam ja poljoprivrednik i da su to saveti koji su meni potrebni. Važno je da svaki poljoprivrednik razume savet struke i da to može da primeni na svojoj njivi. Zato se i trudim da razgovor sa stručnjacima bude što konkretniji i pojednostavljen kako bismo tematiku lakše približili proizvođaču koji nas gleda."

Važno je pomoći poljoprivredniku

Uloga medija u razvoju agrara, smatra naš sagovornik, velika je. Novinari su, dodaje, veoma važni u podizanju poljoprivrede na viši nivo. Mediji su spona između struke i proizvođača.

"Poljoprivrednici gledaju u novinare kao u spasioce. To je tako zato što mi imamo kontakte i zato što postavljamo pitanja koja ih zanimaju, te gledaju na to kao na neku vrstu pomoći. Jedna pogrešna informacija ruši sav trud i izgrađeno poverenje. Zbog toga je važno ne izneveriti ih i pružiti im informacije koje su im potrebne u tom trenutku. Dakle, aktuelnost i tačna informacija su ključne", napominje Dabižljević.

Šta mislite o novčanoj pomoći i finansijskoj podršci poljoprivrednim gazdinstvima kao meri za ublažavanje ekonomskih posledica pandemije COVID-19?

Pokazatelj da dobro radi svoj posao je kada vidi da je uspeo da pomogne poljoprivredniku, a kroz emisiju se fokusira na male i srednje proizvođače.

"Poljoprivredni mediji treba da budu usmereni na takve poljoprivrednike, jer veliki svakako imaju savetnike i direktnu pomoć struke, a mali ne mogu lako doći do stručnjaka, te je ovo idealan način pružiti im savet. Kada me pozove gledalac iz Leskovca, meni je srce puno jer mogu da uz pomoć stručnjaka dam savet nekome ko je udaljen."

Velika pomoć od profesora sa poljoprivrednih fakulteta

Za 20 godina postojanja emisije, Slaviša je osvojio brojne nagrade u oblasti agrarnog novinarstva, a počeci su, kaže, bili teški. Najviše su mu, dodaje, pomogli profesori sa poljoprivrednih fakulteta.

"Uz profesore sam uspevao da dovedem najeminentije goste i zajedno smo uspevali da doprinesemo razvoju poljoprivrede. Ja sam dosta naučio i usavršio se. Veliku zahvalnost dugujem i starijim kolegama novinarima. Međutim, bio je potreban veliki rad i trud“, objašnjava naš sagovornik.

U poljoprivredi, ocenjuje, i te kako ima prostora za istraživačko novinarstvo. Međutim, u pitanju je 'mač sa dve oštrice.

"Priče 'rekla - kazala' tu ne prolaze. Pogrešna informacija može mnogo da košta. Istraživačko novinarstvo u poljoprivredi je kao istraživačko novinarstvo u nekim jačim sferama, jer su u pitanju veliki interesi i tu se mora mnogo voditi računa."


Tagovi

Poljoprivredni novinari Novinari u poljoprivredi Slaviša Dabižljević Istraživačko novinarstvo Informisanje poljoprivrednika Proizvodnja maline Zadruge


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.