Pretraživanje tekstova
Sve je više poljoprivrednika s juga Srbije koji se odlučuju za organsku proizvodnju voća i povrća. Osim subvencija države i opštine, podršku pružaju jedni drugima i sve češće njihovi proizvodi završavaju na inostranom tržištu.
Pre petnaest godina poljoprivrednici iz blačkog, kuršumlijskog i bruskog kraja počeli su sa proizvodnjom organske hrane i tada su kako prenosi RTS osnovali Udruženje voćara.
"Udruženje za farmere je od presudnog značaja, pre svega što je bavljenje poljoprivredom za njih osnovni izvor prihoda, a sa Udruženjem mogu zajedno da nastupaju na evropskom tržištu", objašnjava za RTS Bratislav Milenković, proizvođač iz Magova kod Kuršumlije.
"Oni brinu o plasiranju robe, nalaženju kupca, daju nam savete o zaštiti bilja. Mnogo nam je lakše", kaže Goran Ilić iz Udruženja voćara "Topas" iz Blaca. Pošto je reč o održivoj proizvodnji koja doprinosi zdravlju ljudi i očuvanju životne sredine kompletan put proizvoda je kontrolisan. Na njivi se provodi 12 sati, sve se radi ručno, od kopanja, preko orezivanja, do zaštite.
"Zaista je teže baviti se organskom proizvodnjom ali ipak mi smo se na to već navikli i nama je to već unosan posao", kaže Krsta Milenković, proizvođač iz Batota kod Brusa.
Da je veća zarada, uverio se i Predrag Mijatović iz Boturića, koji nastavlja porodičnu tradiciju bavljenja poljoprivredom, ali isključivo na organski način. Ovo mu je donelo i veću zaradu od koje je sagradio novu hladnjaču.
Kapaciteti hladnjače su kako kaže Mijatović 1200 tona zamrznutog voća, a čak devedeset odsto prerađene robe završava na tržištu Evropske unije.
Država je putem subvencija poslednjih godina pozitivno uticala na oživljavanje ovog načina proizvodnje i sve ozbiljnije korišćenje prirodnih potencijala.
Izvori
Tagovi
Bratislav Milenković Goran Ilić Krsta Milenković Organska hrana Organska proizvodnja
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.