Pretraživanje tekstova
Sve je više poljoprivrednika s juga Srbije koji se odlučuju za organsku proizvodnju voća i povrća. Osim subvencija države i opštine, podršku pružaju jedni drugima i sve češće njihovi proizvodi završavaju na inostranom tržištu.
Pre petnaest godina poljoprivrednici iz blačkog, kuršumlijskog i bruskog kraja počeli su sa proizvodnjom organske hrane i tada su kako prenosi RTS osnovali Udruženje voćara.
"Udruženje za farmere je od presudnog značaja, pre svega što je bavljenje poljoprivredom za njih osnovni izvor prihoda, a sa Udruženjem mogu zajedno da nastupaju na evropskom tržištu", objašnjava za RTS Bratislav Milenković, proizvođač iz Magova kod Kuršumlije.
"Oni brinu o plasiranju robe, nalaženju kupca, daju nam savete o zaštiti bilja. Mnogo nam je lakše", kaže Goran Ilić iz Udruženja voćara "Topas" iz Blaca. Pošto je reč o održivoj proizvodnji koja doprinosi zdravlju ljudi i očuvanju životne sredine kompletan put proizvoda je kontrolisan. Na njivi se provodi 12 sati, sve se radi ručno, od kopanja, preko orezivanja, do zaštite.
"Zaista je teže baviti se organskom proizvodnjom ali ipak mi smo se na to već navikli i nama je to već unosan posao", kaže Krsta Milenković, proizvođač iz Batota kod Brusa.
Da je veća zarada, uverio se i Predrag Mijatović iz Boturića, koji nastavlja porodičnu tradiciju bavljenja poljoprivredom, ali isključivo na organski način. Ovo mu je donelo i veću zaradu od koje je sagradio novu hladnjaču.
Kapaciteti hladnjače su kako kaže Mijatović 1200 tona zamrznutog voća, a čak devedeset odsto prerađene robe završava na tržištu Evropske unije.
Država je putem subvencija poslednjih godina pozitivno uticala na oživljavanje ovog načina proizvodnje i sve ozbiljnije korišćenje prirodnih potencijala.
Izvori
Tagovi
Bratislav Milenković Goran Ilić Krsta Milenković Organska hrana Organska proizvodnja
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!