Naučnici sa bečkog Univerziteta za prirodne resurse i primenjene bionauke "BOKU" su uz pomoć ruskih kolega došli do kultura tkiva biljke Silene stenophylla i uspeli da ožive ovu vrstu koja prema procenama datira još iz ledenog doba.
Naučnici sa bečkog Univerziteta za prirodne resurse i primenjene bionauke "BOKU" nedavno su uspešno uzgojili biljku Silene stenophylla iz uzoraka koji datiraju još iz ledenog doba. Prema procenama, genom ove vrste iz porodice karanfilića preživeo je oko 32.000 godina u sibirskom permafrostu.
Treba spomenuti da su pre njih ruski naučnici još 2012. godine ostvarili revolucionaran uspeh na polju botanike, ćelijske biologije te kriobiologije, koja proučava delovanje niskih temperatura i smrzavanja na živa bića, uzgojivši biljku ove vrste iz isto toliko starih semenki.
Semena ove vrste pronađena su u ostacima podzemnih jazbina koje su se nalazile oko 38 metara ispod površine leda u Sibiru. One su ranije služille vevericama kao skrovišta za hranu. Iz još nezrelih plodova naučnici su prikupili uzorke embrionalnog tkiva. Iz njih su prvo razvili male sadnice iz kojih je na kraju izasla biljka s belim cvetom.
Profesorka Margit Laimer sa Instituta za molekularnu biotehnologiju "BOKU-a" je zahvaljujući dobroj saradnji s ruskim kolegama došla do jedne od kultura biljnog tkiva te prastare vrste koju je zajedno sa saradnicima uspela da uzgoji u staklenim posudama u in vitro uslovima.
"Uspešno stvaranje cveta biljke koja se uzgaja u kulturi tkiva zavisi od mnogih uticaja okoline. Treba otkriti samo jedno - sadržaj biljnih hormona u mediju presudan je faktor za prelazak biljke u cvetnje, a to zahteva puno iskustva", na službenoj BOKU stranici piše Laimer.
“Sada možemo da upotrebimo genetske analize kako bismo istražili kako se biljni genom razvio i bio prilagođen klimatskim uslovima u to vreme”, napominje ova naučnica govoreći kako imaju u planu da istraže razvoj genoma spomenute vrste i njeno prilagođavanje sadašnjim klimatskim uslovima.
Upoređujući je sa današnjim srodnicima, nastojaće da saznaju više o evoluciji tog roda, odnosno o promenama u genomu srodnih vrsta u poslednje 32.000 godina.
Uspešno uzgojili stabla urme iz Isusovog vremena - iz semena starog 2.000 godina
Podsetimo, nedavno su tokom arheoloških iskopavanja, pod ruševinama drevne tvrđave Masada koja gleda na Mrtvo more naučnici pronašli semenje staro oko 2.000 godina. Kasnije su utvrdili da je reč o Judinim urmama koje su posadili na Aravaskom institutu za životnu sredinu, a neke od semenki uspešno su nikle.
Tagovi
Autorka