• Požar na otvorenom
  • 18.08.2020. 09:00

Paljenje strnjike - praksa koja mora da se iskoreni

Tokom 2019. godine u Srbiji evidentirano je blizu 19.000 požara na otvorenom prostoru. Najviše je gorelo nisko rastinje, ali u požarima su stradale i šume, livade, voćnjaci, žitarice i vinogradi. Tada je u požarima 14 građana izgubilo život, povređeno 40 i spaseno troje građana.

Paljenje strnjike - praksa koja mora da se iskoreni
Foto: Depositphotos/Stockr

Paljenje strnjike koje se još uvek primenjuje u Srbiji kao nedozvoljen način uklanjanja žetvenih ostataka sa njiva, predstavlja visok bezbednosni rizik i nosi višestruke štetne posledice, zbog čega Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu - GEF i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP, realizuju kampanju širom Srbije sa apelom da se ne pali strnjika.

Nazire li se kraj stogodišnjoj praksi paljenja strnjike?!

"Tokom 2019. godine u Srbiji evidentirano je blizu 19.000 požara na otvorenom prostoru. Najviše je gorelo nisko rastinje, ali u požarima su stradale i šume, livade, voćnjaci, žitarice i vinogradi. Samo u prošloj godini u požarima 14 građana izgubilo je život, povređeno 40 i spaseno troje građana", navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Paljenjem se smanjuje sadržaj humusa u zemljištu

Paljenjem strnjike nanosi se šteta u poljoprivredi, jer se visokim temperaturama požara uništavaju korisni mikroorganizmi u gornjim slojevima zemljišta i smanjuje njegova plodnost, a takođe se smanjuje sadržaj humusa u zemljištu i uništava celokupan azot koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem.

Zagrevanjem zemljišta pri paljenju slame izgori, zavisno o sadržaju humusa u zemljištu i do tri tone po hektaru, a za stvaranje jednog centimetra ove korisne zemljišne komponente potrebno je 100 godina, dok se paljenjem nepovratno izgubi, odnosno vraća u atmosferu, oko šest kilograma azota po toni slame.

Nasa satelit: Srbija u oktobru imala najviše požara u Evropi

"Spaljivanjem strnjike ne smanjuje se samo kvalitet zemljišta, već se požar neretko proširi na okolinu uništavajući čitave ekosisteme, ugrožavajući lovnu divljač, divlje biljne i životinjske vrste, devastirajući zaštićena područja."

Promovisaće se dobra rešenja za zbrinjavanje žetvenih ostataka

Za prestanak ove zakonom zabranjene prakse koja se kvalifikuje kao krivično delo, i za koji su predviđene visoke novčane kazne, potrebno je i jačanje svesti građana o njihovim štetnim posledicama.

"U okviru ovogodišnje kampanje, u Sremskoj Mitrovici je realizovana prva od pet radionica kroz organizacionu mrežu Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Republike Srbije. U okviru kampanje "Ne pali strnjiku!" koja ima za cilj da u javnosti probudi svest o tome da je spaljivanje strnjike višestruko štetno, i da se ova praksa mora iskoreniti, istovremeno će biti promovisana dobra rešenja za zbrinjavanja žetvenih ostataka, koja su efikasna i nije ih teško primeniti", poručuju iz resornog ministarstva.


Autorka

Julijana Nešić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo