Protivzakonito paleći suvu vegetaciju nesavesni građani Srbije ugrožavaju na hiljade biljnih i životinjskih vrsta, retka staništa, zaštićena područja, privatnu imovinu, pa čak i ljudske živote. Ipak, čini se da i dalje ne postoji dobar mehanizam za kontrolu i sprečavanje takvog pogubnog ljudskog ponašanja.
Srbija se u poslednjih nekoliko meseci suočila sa mnogim požarima koje su podmetnuli nesavesni građani. Protivzakonito paleći suvu vegetaciju oni, takođe, ugrožavaju na hiljade biljnih i životinjskih vrsta, zatim retka staništa, zaštićena područja, privatnu imovinu, pa čak i ljudske živote.
Nedavno je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije apelovalo na sve građane da budu savesni i odgovorni prema sebi i svojoj okolini tako što neće paliti vatru u prirodi, ali i tako što će svaki takav prekršaj prijaviti policiji i vatrogascima. Prema njihovim rečima koje prenose Novosti, paljenje žetvenih ostataka i suve vegetacije ozbiljan je prekršaj koji s razlogom zabranjuje više zakona Republike Srbije. Ipak, čini se da i dalje ne postoji dobar mehanizam za kontrolu i sprečavanje takvog pogubnog ljudskog ponašanja.
Inspekcija i policija identifikuju lica koja su palila njive
Društvo za zaštitu ptica ukazalo je na to da, iako dobar deo naših polja, makar na papiru, nadziru poljočuvarske i lovočuvarske službe koje bi morale da budu prvi i glavni izvor informacija, ove godine vatrogasne službe beleže rekordan broj poziva u pomoć. Širom Srbije su s krajem leta počele da gore njive, pašnjaci, livade, tršćaci, šume, pa čak i voćnjaci. Nažalost to nije prošlo bez ljudskih žrtava, a javnost je burno reagovala na svako novo saznanje o podmetnutim požarima.
Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije objašnjava da su ove jeseni izgorele ogromne površine u zaštićenim područjima poput Deliblatske peščare, Karaš-Nere, Okanja, Carske bare, Titelskog brega, Ponjavice, vršačkog Malog rita, kao i delovi značajnih i ekološki vrednih područja poput Svrljiških planina i Suve planine. On naglašava da su milioni života biljaka i životinja nepovratno izgubljeni, dodavši da naše ptice selice neće imati gde da se vrate na proleće, dok su istovremeno na desetine hiljada ptica, koje zimuju u Srbiji, ostale bez zaklona i hrane. Naročito su, kako tvrdi Ružić, ugožene ptice koje žive u pojasevima stare i visoke trske koji su za njih jedinstven dom.
Jožef Gergelj, proslavljeni ornitolog i fotograf prirode iz Sente, ovih dana se pripremao za dolazak ždralova, koji na svom epskom putu seobe redovno svraćaju u nepregledna polja banatskog Potisja. Međutim, sada će ih umesto mora trske i slatinskih pašnjaka dočekati negostoljubiva izgorela ravnica u kojoj nema niti zaklona niti hrane. Gergalj ističe da je više od 30 godina u tom ritu pratio život retkih i ugroženih ptica gnezdarica poput kašičara, velike bele čaplje, eje močvarice, modrovrane, modrovoljke i brkate senice. Beležio je svaki trenutak njihovog života i radovao se novim susretima. Sada je to carstvo divljine i lepote nestalo u trenu, a ljudska nebriga i bahatost glavna su pretnja opstanku naše planete, pa i samog čoveka.
Izvori
Tagovi
Autor