"Mnogo grešimo jer ne koristimo zemljište dovoljno i dopuštamo da parcele zarastu u korov", kaže nakon putovanja stočar Dušan Savić
Može li poljoprivreda u Srbiji biti profitabilna i mogu li se iskustva i način rada poljoprivrednika iz Evropske unije primeniti i kod nas? Odgovor na ova pitanja pokušalo je da dobije 40 poljoprivrednika iz valjevskog kraja koji su nedavno boravili na studijskom putovanju u Italiji i Sloveniji.
Jedna od stanica bila im je fabrika za proizvodnju mehanizacije Agrex u gradu Bolcano u Italiji gde su se bliže upoznali sa različim mašinama za primarnu i dopunsku obradu zemljišta, ali i onima koje se koriste za zaštitu bilja.
"Naši proizvođači imaće mogućnost da direktno od proizvođača nabave ove mašine, a nadležni u fabrici potrudili su se da budu oslobođeni troškova prevoza i dostave", kaže Smiljana Simeunović iz JP "Agrorazvoj valjevske doline", organizatora ovog putovanja.
"Razlog za to je zainteresovanost poljoprivrednih proizvođača, a sa druge strane, nemogućnost da takve mašine nađu na našem tržištu."
Vladimir Vuković iz sela Miličinica kod Valjeva godinama se bavi voćarstvom i imao je priliku da kroz ovo studijsko putovanje uporedi uslove i način rada u Italiji i kod nas. Na sajmu jabuke "Inerproma" koji su posetili mogli su se upoznati sa tehnologijom uzgoja jabuke.
"Što se tiče uslova za gajenje, slični su, ali se kod njih mnogo više ulaže. Kada je u pitanju jabuka, potrebno je mnogo da se uloži, od analize zemljišta, kvalitetnih sadnica, za navodnjavanje, protivgradne mreže, za đubrenje zemljišta, agrotehniku", kaže ovaj voćar, dodajući da je kod nas posebna problem i sam plasman proizvoda.
"Do skoro smo izvozili u Rusiju, sad više nije tako. A i sve manje je ljudi na selu i svi gledaju da ne ulažu mnogo."
Ono što je posebno bilo zanimljivo za voćare su nove sorte jabuka kojih za sada nema na našem tržištu. Veoma važan segment bilo je i polje marketinga, odnosno način plasmana, koji podrazumeva sortiranje, različite vrste pakovanja i privlačenja kupaca.
Jedna od destinacija koju su poljoprivrednici posetili je i farma koza koje se uzgajaju u prirodnom okruženju. Poljoprivrednici su mogli da vide uslove u kojima se gaje životinje, ali da probaju sir koji se pravi na ovom podneblju.
Valjevski kraj poznat je po voćarstvu, ali veliki broj poljoprivrednika bavi se i stočarstvom, pa je poseta farmi muznih krava u Sloveniji, u mestu Cerklje na Gorenjskem, bila prilika da steknu nova iskustva. Posetili su farmu Simone i Štefana Hudobivnika.
"Najveću pažnju naših poljoprivrednika privukle su 'ogrlice' koje nose životinje, a koje osim kretanja, prate unos hrane i zdravstveno stanje i upozoravaju domaćina ukoliko se pojavi neki problem da može blagovremeno da reaguje", kaže Simeunovićeva, dodajući da se uglavnom radi o farmama koje imaju i po 200 grla i nemoguće je svaku životinju ispratiti.
"Na farmi je sve automatizovano, što ostavlja mogućnost porodici da se bavi preradom mleka u sireve, maslac i jogurt, ali i seoskim turizmom."
Jedan od putnika bio je i Dušan Savić iz Sedlara kod Valjeva koji se bavi stočarstvom, a osim muznih krava ima i ovce. Smatra da je svako iskustvo dragoceno.
Krave ovde čiste drvenom vunom, a posetioci farme spavaju na slami
"Dobro je da učimo iz iskustava drugih, da otkrivamo gde grešimo i šta možemo da unapredimo. Sada smo imali priliku da vidimo i da uporedimo u kakvim uslovima oni rade, a u kakvim mi", kaže on, dodajući da se kod nas mnogo greši.
"Mnogo grešimo jer ne koristimo zemljište dovoljno i dopuštamo da parcele zarastu u korov."
Studijsko putovanje je pokazalo spremnost i voćara i stočara da uvode inovacije i primenjuju ono što do sada nisu, kako bi unapredili svoju proizvodnju, ali i poboljšali kvalitet.
Foto prilog
Tagovi
Autorka