Pretraživanje tekstova
"Trebalo bi zabraniti velike traktore i prskalice duge 36 metara!", tvrdi Simon Blekmor, dok je Angela Karp opreznija i smatra da treba obaviti testiranje.
Trenutna poljoprivredna mehanizacija više nije pogodna za svrhu za koju je namenjena, smatra profesor robotike Simon Blekmor (Blackmore) sa engleskog univerziteta Harper Adams. "Trebalo bi zabraniti velike traktore i prskalice duge 36 metara!", tvrdi i dodaje da masivne mašine oštećuju zemljište, te da tehnologija zaštite useva mora da bude fleksibilnija i efikasnija.
Smatra da je rešenje u preciznim mašinama, koje će, na primer, hemikalije usmeriti isključivo na usev, a da sva druga rešenja treba napustiti. "Ovo će najviše koristiti malim gazdinstvima, koja ne mogu da budu efikasna koliko ona velika, a takođe nemaju ni toliko zemlje. Pametna tehologija će im pomoći da ostvare što bolje rezultate", rekao je Blekmor za Farmers Guardian. Veruje da je precizna poljoprivreda posebno korisna voćarima i povrtarima, kako bi smanjili otpad, a plodove brali onda kada su spremni za prodaju.
Sa druge strane, Angela Karp, direktorka za inovacije u istraživačkom centru Rotamsted (Rothamsted), smatra da je prvo potrebno uraditi testiranje, koliko ovakav pristup proizvodnji odgovara poljoprivrednicima i kako bi ga primenili na svojim imanjima. Veruje da se sa pretpostavkama može pogrešiti, te da je potrebno obaviti anketiranje, sa pitanjima da li je ova tehnologija poželjna, korisna i održiva.
Blekmor odgovara da je već u pregovorima sa "start up" kompanijama, da se nove tehnologije ponude na tržištu. Kaže da veliki proizvođači nisu zainteresovani i dodaje da će roboti da unesu pometnju, ali zasigurno i da koriste.
Izvori
Tagovi
Robotika Precizna poljoprivreda Pametna poljoprivreda Roboti Angela Karp Simon Blackmore
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.