Pretraživanje tekstova
Među brojnim sprudnicima i vivcima koji su se užurbano hranili na vlažnim livadama pažnju mi je privukla ptica koju nisam ranije sretao, rekao je mladi ornitolog Slobodan Marković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Nedavno je na vlažnim livadama kod niškog sela Bubanj pronađena nova vrsta ptice u Srbiji. Mladi ornitolog Slobodan Marković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije posmatrao je i snimio izuzetno retkog stepskog vivka (Vanellus gregarius) koji je tu zalutao tokom prolećne seobe.
"Među brojnim sprudnicima i vivcima koji su se užurbano hranili na vlažnim livadama pažnju mi je privukla ptica koju nisam ranije sretao, pa sam se latio fotoaparata i snimio je na zemlji i u letu. Mojoj sreći nije bilo kraja kada su mi kolege potvrdile da sam pronašao novu vrstu za faunu Srbije", ponosno kaže Slobodan Marković.
Stepski vivak je kritično ugrožena vrsta koja decenijama strada zbog izlovljavanja na seobi i zimovanju. Celokupna svetska populacija ove ptice broji manje od 11.200 odraslih jedinki. Stepski vivci gnezde se na nepreglednim travnim staništima u Rusiji i Kazahstanu, a sele se preko srednje Azije do zimovališta u Izraelu, Siriji, Eritreji, Sudanu i severozapadnoj Indiji. Izuzetno retko se sreću u Evropi i to uglavom u jatima sa drugim vrstama ptica.
Otkrivene nove vrste ptica u Srbiji: Azijski zlatni vivak i mali barski petlić
U poslednje dve godine ornitolozi su pronašli još četiri vrste ptica koje su po prvi put zabeležene u Srbiji. Tako je na jezeru Rusanda kod Zrenjanina u septembru 2019. otkrivena trobojna liskonoga (Steganopus tricolor), ptica poreklom iz Severne Amerike. U januaru 2020. na Dunavu nedaleko od Novog Sada posmatran je žutokljuni morski gnjurac (Gavia adamsii) koji je verovatno doleteo iz dalekih tundri severne Azije ili Severne Amerike.
Na jezeru kod sela Karajukića Bunari na Pešteru u junu 2020. boravio je azijski zlatni vivak (Pluvialis fulva) poreklom iz tundri istočne Azije ili Aljaske. Početkom oktobra 2020. javnost je obradovalo otkriće sibirske plavorepke (Tarsiger cyanurus) u Nacionalnom parku "Tara". Ova malena ptica pevačica gnezdi se na severu Evrope i Azije.
Izvori
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Tagovi
Ptice Srbije Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Slobodan Marković Stepski vivak
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.