Vrednost izvoza ovih proizvoda iznosila je 151,2 milijarde evra što je rast od 10 odsto u odnosu na 2018. godinu. Što se tiče uvoza, zabeleženo je povećanje od 2,5 odsto u odnosu na godinu pre, a ukupna vrednost iznosila je 119,3 milijarde evra.
Spoljnotrgovinska razmena poljoprivrednih proizvoda u Evropskoj uniji za 2019. godinu pokazala se kao rekordna, a njena ukupna vrednost iznosila je 270,5 milijarde evra.
Vrednost izvoza ovih proizvoda iznosila je 151,2 milijarde evra što je rast od 10 odsto u odnosu na 2018. godinu. Što se tiče uvoza, zabeleženo je povećanje od 2,5 odsto u odnosu na godinu pre, a ukupna vrednost iznosila je 119,3 milijarde evra.
Trgovinski suficit porastao je za 10,9 milijardi evra (porast od 52 odsto u odnosu na 2018.) te je 2019. godine ukupno iznosio 31,9 milijarde evra, stoji u izveštaju Evropske komisije.
Evropska unija je najviše poljoprivrednih proizvoda izvozila u SAD, u vrednosti 24,3 milijarde evra (porast za 2,07 mlrd. evra), zatim Kinu u iznosu od 15,3 mlrd. € (+4,2 milrd €), Švajcarsku 8,5 mlrd. €, Japan 7,6 mlrd € i Rusiju u vrednosti od 7,2 milijarde €. Zajedno su ovih pet zemalja uvezle više od 40 odsto poljoprivredne hrane iz EU.
Porastao izvoz poljoprivrednih proizvoda - najviše svinjskog mesa i pšenice
Dogodio se, međutim i pad vrednosti izvoza i to najviše u Libiji, u vrednosti od 170 mil. evra, Alžiru 120 miliona evra i Hong Kongu od čak 400 mil. evra.
U 2019. godini čak 35 odsto uvezene hrane u EU osiguralo je pet zemalja. Uvoz iz SAD bio je najveći i to u vrednosti 11,8 milijardi evra. Iz Brazila je uvoz poljoprivredne hrane iznosio 11,6 mlrd. €, Ukrajine 7,4 mlrd. €, Kine 6,1 i Argentine 5 mlrd. €.
Najveći pad uvoza bio je iz Indonezije u vrednosti od 290 mil. evra, Brazila 288 mil. €, Australije 286 mil. € i Novog Zelanda 190 mil. €.
Što se tiče samih proizvoda, najveće povećanje u izvozu ima svinjsko meso, s rastom od 2,36 milijardi evra, zatim pšenica (porast 1,75 mlrd. evra) te alkoholna pića (povećanje od 1,13 mlrd. evra).
U oktobru rekordni izvoz EU poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Najveći pad vrednosti zabeležen je u izvozu šećerne repe i trske (smanjenje za 523 miliona evra) kao i maslinovog ulja (pad za 125 miliona evra).
Ako govorimo o uvozu, najveće povećanje bilo je za tropsko voće, čija je vrednost porasla za 752 miliona evra. Odmah za njima povećanje je registrovano i na uljanim semenkama, osim soje i to u vrednosti od 747 mil. evra i na biljnim uljima, svim, osim palminog i maslinovog i to za 660 mil. evra.
Međutim, zabeležen je i pad vrednosti nekih poljoprivrednih proizvoda kao što je palmino ulje (pad za 612 mil. evra), citrusa (pad od 282 mil. €) i maslinovog ulja (smanjenje za 215 mil. €).
Tagovi
Autorka