Pretraživanje tekstova
Tokom sezone 2019/20, Republika Srbija proizvela je 7,5 miliona tona kukuruza i 2,5 miliona tona pšenice. Naša zemlja je osmi najveći svetski izvoznik, uz prosečan godišnji izvoz ’žutog zlata’ od 2,5 miliona tona i zato je imenovana kao jedna od članica Saveta.
Nakon podnetog zahteva za pristupanje, Međunarodni žitarski savet (IGC) poželeo je našoj zemlji dobrodošlicu kao još jednom članu, prenosi se na njihovom sajtu.
Saković: Srbija mora da se okrene novim tržištima za izvoz pšenice
Tokom sezone 2019/20, Republika Srbija proizvela je 7,5 miliona tona kukuruza i 2,5 miliona tona pšenice. Naša zemlja je osmi najveći svetski izvoznik, uz prosečan godišnji izvoz ’žutog zlata’ od 2,5 miliona tona i zato je imenovana kao jedna od članica Saveta.
Kako smo ranije pisali, prinosi kukuruza prošle godine kretali su se do 5,6 tona po hektaru, dok je pšenica ostvarila rod od 4,4 tone po hektaru. Prinosi ovih ratarskih kultura porasli su tada u proseku za 26 (kukuruz) i 18 (pšenica) odsto.
Prinosi kukuruza i pšenice u Srbiji mogli bi da budu uvećani za 20 odsto
Prema istraživanju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), ti prinosi mogli bi da budu uvećani za 20 odsto kada se uporede sa prinosima kukuruza i pšenice u Evropskoj uniji.
Kako se dalje navodi na sajtu Saveta, učešće naše zemlje, ojačaće međunarodnu saradnju u trgovini žitaricama.
Pored Srbije, članovi Međunarodnog žitarskog saveta su Alžir, Argentina, Australija, Kanada, Kuba, Egipat, Iran, Irak, Indija, Rusija, Saudijska Arabija, Turska, SAD, Evropska unija i druge.
Tagovi
Međunarodni žitarski savet Članstvo Srbija Izvoz kukuruza Izvoz pšenice Međunarodna trgovina žitaricama
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.