Ono što nije uzelo kišno proleće, hladan kraj aprila i suša, proizvođačima u okolini Topole pobrao je grad. Šteta se meri stotinama miliona dinara, a opština moli Vladu Srbije da pomogne najpoznatijem voćarskom kraju u Centralnoj Srbiji.
Prema prvim procenama šteta od grada u opštini Topola, najpoznatijem voćarskom i vinogradarskom kraju u Centralnoj Srbiji, prelazi 350 miliona dinara. Predsednik Skupštine opštine Topola, Dragan Jovanović, kaže da su u nevremenu prošlog vikenda, najviše stradali proizvođači breskve, zatim jabuke, šljiva, a onda i vinogradari.
Jedino što se moglo uraditi u ovoj situaciji, kaže on, je da se napravi dogovor sa lokalnom fabrikom za preradu voća, da otkupi oštećene plodove. Jovanović kaže da, posle ovakve katastrofe, i to znači voćarima:
"Grad je zahvatio 1.000 hektara zasada. A svi znamo da je ovaj kraj krcat voćnjacima i vinogradima. Od 1.000 hektara koji su stradali, oko 750 hektara je pod voćem, a ostatak su pretežno povrće i žitarice. Kvalitetni zasadi poznatih i velikih vinarija u našem kraju takođe su stradali. Molim i apelujem da se hitno oglasi Vlada Srbije i pomogne nam. Ovo je ogromna šteta".
Grad je zahvatio sela na takozvanoj rudničkoj strani opštine. Najviše su stradali Vinča, Zagorica, Brezovac, Lipovac, Krćevac, Belosavci, Trešnjevica, Mitrovčić. Na pojedinim imanjima, čak i tamo gde je postavljena protivgradna mreža, nije bilo spasa, jer su konstrukcije popustile pod naletom vetra i velike količine leda.
Pod voćem je u ovom kraju oko 10.000 hektara, a godišnji rod premašuje vrednost od dve milijarde evra. U pitanju su mahom savremeni zasadi, a uglavnom se izvozi za Rusiju. Proizvođači su se nadali da će sa prvom klasom ubrati profit, ali ih je grad pretekao.
"Ako može da bude utešna vest, to je ono što smo mi mogli da uradimo, da sa obližnjom fabrikom za preradu voća ugovorimo da sva šljiva, bez obzira koliko je oštećena, bude primljena i isplaćena proizvođačima. Znam da je muka i da bi prva klasa imala višu cenu, ali da se bar delimično sanira šteta", dodaje Jovanović.
Topolu je grad oštetio i 2013. godine. Proizvođači kažu da gotovo da nema sezone da ih neka muka ne snađe. Već nekoliko godina kupuju o svom trošku i uz pomoć opštine protivgradne rakete, jer ono što im pripada, nije dovoljno.
Prošle godine u februaru montirana je u selu Gornja Šatornja prva automatizovana pritivgradna stanica u našoj zemlji. Tada su i lokalne vlasti i proizvođači računali da su bar malo bezbedniji. Na svečanom otvaranju stanice rečeno je da automatski lanser ima sopstveno solarno napajanje i da preko Radarskog centra Bukulja daljinskim upravljanjem može da ispali 13 raketa za 60 sekundi. Stanica je plaćena 60.000 evra.
Foto: Biljana Nenković
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka