Sudski proces: Čija je obradiva zemlja ustupljena crkvama?

Politička odluka grada iz 2007. godine, kojom je ukupno 700 hektara obradive zemlje bez naknade ustupljeno trima crkvama, od početka je izazivala različite reakcije, a već devetu godinu oko ovog pitanja vodi se spor, piše subotica.com.

O ovome do sada su odlučivali svi nivoi sudske vlasti od izvršnog odeljenja Osnovnog suda u Subotici do revizije Vrhovnog kasacionog suda, da bi suđenje ponovo bilo vraćeno na početak, i predmet se ovih sedmica po drugi put našao pred Vrhovnim kasacionim sudom.

Dakle, od Vrhovnog kasacionog suda se traži da utvrdi da li Srpska pravoslavna crkva i Subotička biskupija Rimokatoličke crkve imaju pravo da i dalje bez naknade obrađuju svaka po više od 300 hektara, a Evangelistička hrišćanska crkva oko 70 hektara. Ili su, zbog toga što im je restitucijom vraćen deo obradivog zemljišta, crkve dužne da zemlju poklonjenu 2007. godine vrate u državni fond, jer grad nije ni imao pravo da im je ustupi.

Da li je to ta zemlja?

Najveći problem u postupku bio je da se utvrdi da li je trima crkvama na korišćenje ustupljena zemlja koju one i potražuju kroz restituciju, ili je reč o nekim drugim parcelama. Teškoće u utvrđivanju zemljišnih čestica nastale su i zbog toga što su parcele u ovom dugom vremenskom periodu menjale katastarske brojeve. Takođe, postojala je i dilema da li je završena restitucija crkvene imovine, odnosno u kojoj meri je crkvama vraćeno zemljište koje su potraživale.

U ponovljenom postupku na Višem sudu u Subotici 4. jula 2022. godine sudija Svetlana Zelić donela je presudu kojom se odbija žalba Republičkog javnog pravobranilaštva, a zemlja, koja je u međuvremeno kolokvijalno nazvana "crkvenom zemljom", ostaje u rukama crkava.

Restitucija: Čekajući dedovinu

Na žalbu Republičkog javnog pravobranilaštva Apelacioni sud u Novom Sadu 3. novembra 2022. godine preinačuje odluku subotičkog Višeg suda i presuđuje da je odluka grada Subotice iz 2007. godine ništavna i bez pravnog dejstva, jer se neosnovano pozivala na određene članove Zakona o crkvama i verskim zajednicama, te da nije imala zakonsko pravo da mimo državnog, javnog interesa raspolaže poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini.

Svi akteri ovog dugotrajnog suđenja u određenoj meri predstavljaju državu Srbiju. U sudnici su devet godina na suprotstavljenim stranama dva nivoa državne vlasti - republika i grad. Istovremeno u postupku se pojavljuje i crkva, kao nacionalna institucija koja preko umešača štiti svoje interese, odnosno mogućnost da i dalje obrađuje ustupljenu zemlju. Osim toga, očekivalo se da ključno razjašnjenje za dileme u postupku daju i drugi državni organi poput katastra i Agencije za restituciju.

Dodajte agroklub.rs u omiljeni Google izvor