• Mini hidroelektrane
  • 04.08.2020. 14:00

U planu izgradnja MHE u zaštićenim područjima Srbije?

Studija o izgradnji brana u svetu donosi i pregled svih štetnih uticaja izgradnje rečne infrastrukture. Između ostalih, oni uključuju negativan uticaj na lokalne zajednice i njihove životne delatnosti, poput poljoprivrede, stočarstva ili turizma, na divlje vrste i njihova staništa...

Foto: Nataša Milivojević
  • 231
  • 11
  • 0

Najnovija studija objavljena u naučnom časopisu Conservation Letters, donosi podatak da se širom sveta planira izgradnja više od 500 brana u zaštićenim područjima, većinom za potrebe hidroelektrana. Deo njih planira se i u zaštićenim područjima u Srbiji, poput izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u Nacionalnom parku "Kopaonik", Rezervatu biosfere "Golija-Studenica" ili u Parku prirode "Stara Planina", prenosi se u obaveštenju WWF Adria, svetske organizacije za zaštitu prirode.

Bez malih hidroelektrana na Staroj planini sledećih 15 godina?

Kao smo ranije pisali, donet je nacrt novog prostornog plana grada Pirota na osnovu kog će biti onemogućena izgradnja malih hidroelektrana na Staroj planini u narednih 15 godina naišla je na odobravanje među ekološkim aktivistima ali ih istovremeno to još više učvršćuje u zalaganju da se moratorijum koji predviđa zabranu izgradnje svih malih hidroelektrana donese i važi za teritoriju čitave Srbije.

"Uništavanjem reka izlažemo se nesigurnoj budućnosti. Ne samo da gubimo biološku raznovrsnost i prirodna staništa, nego i osnovne uslove za život. Posebno je zabrinjavajuće kada se devastacija događa u zaštićenim područjima, čija svrha je upravo očuvanje prirode i vrednosti od kojih svi, a posebno lokalne zajednice, imaju koristi", ističe Petra Remeta, v.d. direktorka WWF Adrije.

Srbija se obavezala na povećanje teritorija pod zaštitom

Studija donosi i pregled svih štetnih uticaja izgradnje rečne infrastrukture. Između ostalih, oni uključuju negativan uticaj na lokalne zajednice i njihove životne delatnosti, poput poljoprivrede, stočarstva ili turizma, na divlje vrste i njihova staništa, te tokove sedimenta koji su od presudne važnosti za ceo ekosistem, pa tako i ljude.

Važno je napomenuti kako je Srbija jedna od potpisnica Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, čime se obavezala na povećanje površine teritorija pod zaštitom na 17 odsto, u odnosu na trenutnih 7,6 odsto. Iako su Prostornim planom Republike Srbije predložena područja za zaštitu, još uvek nije jasno što će se dogoditi s predloženim lokacijama za izgradnju MHE, koje se nalaze unutar područja koja će tek doći pod zaštitu, kao i sa područjima koja su trenutno u procesu naučnog i stručnog istraživanja, poput Doline Velikog Rzava.

Da li postoji rešenje za (ne)izgradnju MHE u Srbiji?

Možda najbolji primer ovih nejasnoća predstavljaju dva realizovana projekta u Parku prirode "Zlatibor" ili tri male hidroelektrane izgrađene u Predelu izuzetnih odlika "Kamena Gora". U ovim sučajevima, zaštita je nastupila tek nakon što su ovi projekti završeni, a razmere navedene štete tek će naknadno moći da se utvrde.

"Svaki zakon ili politička odluka koja se donosi u svrhu zaštite prirode mora da ima naglasak i na očuvanju reka slobodnog toka. Stoga je važno insistirati na primeni zakona o zaštiti prirode i zaustaviti sve projekte koji nisu u skladu s tim", zaključuje Remeta.

Ipak, postoje alternative koje su prihvatljivije za prirodu, a neretko su i jeftinije od tradicionalnih projekata poput hidroelektrana. Vlada Srbije trebalo bi da uloži više vremena, pažnje i sredstava za istraživanje alternativnih izvora obnovljive energije, pre svega sunca i vetra, uz istovremeno zaustavljanje podsticaja za razvoj malih hidroelektrana i zabranu realizacije svih štetnih projekata, navodi WWF Adria.


Tagovi

Mini hidroelektrane WWF Adria Studija Izgradnja MHE Zaštićena područja Obnovljivi izvori energije


Autorka

Julijana El Omari

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...