Od 3,4 miliona obradive površine u Srbiji prošle godine navodnjavano je 46.863 hektara što je za nijansu manje (0,2 odsto) nego godinu dana ranije.
Srbija je sa Razvojnim fondom Abu Dabija pre šest godina potpisala sporazum o kreditu od 100 miliona dolara koji bi se iskoristio isključivo za razvoj sistema za navodnjavanje u našoj zemlji.
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je, pre nekoliko dana na Agro sajmu u Beogradu rekao da se priprema program komasacije, odnosno ukrupnjavanja zemljišta i "elektrifikacije njiva" kako bi se olakšalo navodnjavanje i pojeftinila poljoprivredna proizvodnja.
Tada je rekao da je izdvojen ogroman novac u programu "Srbija 2025" i za ovu bolnu temu ukrupnjavanja poseda. Za poljoprivredu je kako je pojasnio iz tog programa namenjeno 300 miliona evra.
U prvoj fazi izgradnje sistema za navodnjavanje u Vojvodini je završeno osam projekata. Plan je bio da cela ta faza bude gotova do kraja 2019. Projekti, nisu završeni iako se radovi privode kraju.
"Trenutno su u toku pripreme dokumentacije i tenderskih procedura za izvođenje radova na drugoj fazi izgradnje sistema za navodnjavanje u Vojvodini iz Abu Dabi fonda," ističu u ovom preduzeću.
U Vodama Vojvodine kažu da se u Vojvodini trenutno navodnjava oko 70.000 hektara obradivih površina, slično kao i prethodne godine.
Agroekonomski analitičar Branislav Gulan za Danas kaže da je u Srbiji prošle godine bilo navodnjavano 77 hektara manje nego godinu ranije.
Po njegovim rečima u Srbiji se navodnjava tek 1,5 odsto od ukupne površine, u svetu je to 17 odsto.
"Da je samo svaki od 13 ministara poljoprivrede, koliko ih je bilo na tom mestu od 2000. naovamo, izgradio sistem za navodnjavanje bar 10.000 hektara sada bismo imali drugačiju priču. Ovako, sve se svodi na obećanja," kaže Gulan.
Kaže da kanal DTD u Vojvodini, koji je izgrađen još 1977. za potrebe navodnjavanja i odvodnjavanja 500.000 oranica nikada u potpunosti nije zaživeo. Kanal se koristio jedino za odvodnjavanje ali od 2005. čak ni tome ne služi jer je sistem zbog neodržavanja zapušten.
"Polovina plodnog zemljišta nalazi se u Vojvodini, ali moram da podsetim da je poljoprivredni rast naše zemlje u poslednje tri decenije 0,45 odsto i da nam uz sisteme za navodnjavanje treba i bar 100.000 junadi jer će bez njih, odnosno bez đubriva koje nam je neophodno, Vojvodina postati pustinja," ističe Gulan. On napominje da je kvalitet zemljišta izuzetno loš i da je procenat humusa sa pet spao na svega jedan do dva odsto.
Podsećamo stručnjaci Instituta za ratarstvo i povrtarstvo i odeljenja prirodnih nauka Matice srpske, su nedavno povodom Svetskog dana zemljišta, razgovarali o različitim aspektima obradivog zemljišta na naučnom skupu "Ekološki značaj organske materije u zemljištu". Tada je rečeno da ukoliko se ne zaustavi trend pada organske materije (humusa) u zemljištu, Vojvodina može da postane "agrarna pustinja".
Vojvodini preti da postane agrarna pustinja: Potrebne subvencije i druge mere
Stručnjaci navode da se mora raditi na povećanju stočnog fonda, ali da postoje i alternativne tehnike za bolje zemljište: redukovana obrada, organska poljoprivreda, zelenišno đubrenje, uspostavljanje vetrozaštitnih pojaseva, primena organskog materijala iz industrije hrane...
Nedavno je Pokrajinska vlada je raspisala konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje nabavke opreme i sistema za navodnjavanje i opreme za poboljšanje vodnog, vazdušnog i toplotnog režima biljaka u Vojvodini.
U 2020. godini predviđeno je do 340.000.000 dinara. Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 7.000.000 dinara, odnosno 7.700.000 dinara. Minimalan iznos je 21.000 dinara, a razmatraće se samo prijave čija je vrednost prihvatljivih troškova investicije jednaka 35.000 dinara ili veća od tog iznosa. Podnosilac prijave može podneti samo jednu prijavu po konkursu za jednu vrstu proizvodnje.
Tagovi
Autorka